Američki predsjednik Donald Trump uvodi carine na svu robu uvezenu iz tri najveća trgovinska partnera - Kine, Meksika i Kanade. Objasnio je da će Sjedinjene Države od utorka uvesti carine od 25 posto za Kanadu i Meksiko te od 10 posto za Kinu, piše N1.
 

Trump je već ranije prijetio da će nametnuti uvozne poreze ako se tri zemlje ne pozabave njegovom zabrinutošću oko ilegalnih migracija i trgovine drogom. Dao je do znanja da je spreman eskalirati carine ako te zemlje uzvrate. I Kanada i Meksiko potvrdili su da pripremaju uvođenje protucarina.

Zajedno, Kina, Meksiko i Kanada činili su više od 40% uvoza u SAD prošle godine. “Današnja objava carina je neophodna kako bi se Kina, Meksiko i Kanada pozvali na odgovornost za njihova obećanja da će zaustaviti ulazak droga u Sjedinjene Države”, navela je Bijela kuća u priopćenju.

Trump se oglasio na svojoj društvenoj mreži Truth Social. “Ovo je učinjeno kroz Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA) zbog velike prijetnje ilegalnih migranata i smrtonosnih droga koje ubijaju naše građane, uključujući fentanil”, napisao je.
 

Carina je porez koji se naplaćuje na robu dok ona ulazi u zemlju. Carine su središnji dio Trumpove ekonomske vizije. On ih vidi kao način rasta američkog gospodarstva, zaštite radnih mjesta i povećanja poreznih prihoda – i u ovom slučaju prisiljavanja drugih zemalja na političku akciju.
 

Bijela kuća je u svom priopćenju optužila meksičku vladu za “nedopustiv savez” s meksičkim organizacijama za krijumčarenje droge.

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum odmah je naredila protucarine kao odgovor na odluku SAD-a da uvede carine od 25 posto na svu robu koja dolazi iz Meksika. U podužem postu na X-u, Sheinbaum je istaknula da je njezina vlada tražila dijalog, a ne sukob sa sjevernim susjedom, ali da je Meksiko bio prisiljen odgovoriti istom mjerom.

“Naložila sam svom ministru gospodarstva da provede plan B na kojem smo radili, a koji uključuje carinske i necarinske mjere u obrani interesa Meksika”, objavio je Sheinbaum, ne ulazeći u detalje o tome na koju će američku robu njezina vlada ciljati.

Sjedinjene Države daleko su najvažnije inozemno tržište Meksika, dok je Meksiko 2023. prestigao Kinu i postao glavno odredište za izvoz iz SAD-a. Meksiko je, prema upućenim izvorima, pripremao protucarine u rasponu od 5 do 20 posto na svinjetinu, sir, svježe proizvode, kao i na čelik i aluminij iz SAD-a. Automobilska industrija bi u početku bila izuzeta, tvrde izvori.

Sheinbaum je u svojoj objavi također odbacila kao “klevetu” tvrdnju Bijele kuće da su narkokarteli u savezu s meksičkom vladom, što je tvrdnja koju je koristila administracija predsjednika Donalda Trumpa kako bi objasnila zašto je uvela carine.

Kanadski premijer u odlasku Justin Trudeau također je istaknuo da će njegova zemlja odgovoriti. Izjavio je da će Kanada uvesti 25 posto carine na 155 milijardi kanadskih dolara (106.5 milijardi američkih dolara) vrijednosti američke robe kao odgovor na američke carine.

Carine na 30 milijardi kanadskih dolara stupit će na snagu u utorak, dok će za preostalih 125 milijardi biti uvedene u roku od 21 dana, objasnio je Trudeau na konferenciji za novinare. Trudeau je upozorio da će carine naštetiti Sjedinjenim Državama, dugogodišnjem savezniku.

Pozvao je Kanađane da kupuju kanadske proizvode i odmaraju u domovini umjesto u SAD-u. Dodao je da se razmatraju i neke netarifne mjere, uključujući one povezane s ključnim mineralima, nabavom energije i drugim partnerstvima.

Kineska vlada osudila je Trumpovo uvođenje carine od 10 posto na kineski uvoz, ostavljajući otvorena vrata za razgovore sa Sjedinjenim Državama kako bi mogli izbjeći produbljivanje sukoba. Peking će osporiti carine pred Svjetskom trgovinskom organizacijom i poduzeti “protumjere” kao odgovor na porez koji stupa na snagu u utorak, priopćilo je ministarstvo financija i trgovine.

Kinesko ministarstvo trgovine navelo je u priopćenju da Trumpov potez “ozbiljno krši” pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se “uključi u iskreni dijalog i ojačaju suradnju”. “Fentanil je američki problem. Kineska strana provodi opsežnu suradnju u borbi protiv narkotika sa Sjedinjenim Državama i postigla je izvanredne rezultate”, stoji u priopćenju.

Kanada, Meksiko i SAD imaju duboko integrirana gospodarstva, s procijenjenom vrijednosti od 2 milijarde dolara proizvedene robe koja dnevno prelazi granice. Ekonomisti kažu da bi carine i naknadne odmazde mogle podići cijene širokog spektra proizvoda, od automobila, drvne građe i čelika do hrane poput smrznutog pomfrita, avokada i rajčica, do alkohola.

Automobilski sektor mogao bi biti posebno teško pogođen. Autodijelovi više puta prelaze tri granice prije nego što se sastavi konačno vozilo. TD Economics sugerira da bi prosječna cijena automobila u SAD-u mogla porasti za oko 3000 dolara.

U januarskom izvješću Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju sugerira se da će sveukupne carine od 25% za Kanadu i Meksiko usporiti rast i ubrzati inflaciju u sve tri zemlje. U petak je Trump priznao da bi moglo doći do “nekih privremenih, kratkoročnih poremećaja” zbog carina.

(DEPO PORTAL/dg)