Izvor: CIN.ba
 

Piše: Dženita LUTVIĆ

Producent i pjevač Almir Ajanović, na muzičkoj sceni poznat kao Don Almir, olakšao je kolegama sa estrade da naplaćuju izvođačka prava kada je 2014. godine osnovao Asocijaciju izvođača i svirača (AIS). Muzičari su povjerili AIS-u da u njihovo ime od emitera u Bosni i Hercegovini (BiH) naplaćuje naknade za korištenje muzike, takozvane tantijeme.

Rukovodstvo Asocijacije je imalo obavezu da prikupljeni novac raspoređuje svim izvođačima u odnosu na to koliko su njihova djela emitovana na radio i TV stanicama, u kafićima, hotelima i drugim objektima. Međutim, nije sve išlo po planu.

Dok su emiteri uplaćivali tantijeme AIS-u, izvođačima su isplate bile sve manje. Od 2015. do 2022. godine AIS je naplatio skoro sedam miliona KM, a izvođačima isplatio 2,7 miliona KM. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrivaju da je Ajanović, koji je bio i predsjednik Upravnog odbora AIS-a, prisvojio najmanje 373.000 KM namijenjenih za isplatu tantijema.

To je radio kroz ugovaranje poslova preko svoje firme "ViatorTel" i prijatelja iz Švedske koji su upravljali podacima o emitovanju muzičkih djela i tako odlučivao kome će koliko novca isplaćivati. Kako bi sebi povećao zaradu, više od pola dana tokom cijele godine emitovao je svoje pjesme na svojoj televiziji. Tako je završio kao drugi najplaćeniji izvođač u BiH, ispred muzičkih zvijezda poput Dine Merlina, Halida Bešlića ili Gorana Bregovića.

Prikupljeni novac od emitera je bez pokrića koristio i za putovanja, a nezakonito je istovremeno primao platu i naknade. Godinama je skrivao i da je vlasnik poslovnog prostora za koji je AIS plaćao mjesečni zakup.

- Moj cilj je bio da okupim priznate izvođače iz BiH i omogućim im da efikasno ostvaruju svoja prava - odgovorio je Ajanović e-mailom. Odbio je govoriti pred kamerom CIN-a iako se u višesatnom razgovoru sa novinarima u jednom sarajevskom kafiću žalio na dešavanja u AIS-u i negirao svoju odgovornost.

Sedmero njegovih kolega iz rukovodstva AIS-a su novinarima CIN-a rekli da im je ograničio pristup finansijskoj dokumentaciji organizacije zbog čega nisu mogli kontrolisati njegov rad.

- Ja sam, nažalost, ispao, ajde da ne kažem, levat, ali sam ispao pokriće - rekao je Slaviša Guja, zamjenik predsjednika Upravnog odbora AIS-a, koji dodaje da je njegov potpis krivotvoren za ugovaranje poslova sa Ajanovićevom firmom.

Iz nade u beznađe

Muzičari daju svoj jedinstveni umjetnički doprinos bilo da su otpjevali ili odsvirali muzička djela i zbog toga su njihove izvedbe intelektualno vlasništvo koje štiti Zakon o autorskim i srodnim pravima BiH. Ova prava, kojima se drugi javno koriste i od toga ostvaruju prihode, omogućavaju i muzičarima da ostvaruju prihode ili takozvane tantijeme od svojih izvedbi. Korisnici su: radio i TV stanice, ugostitelji, hotelijeri, vlasnici poslovnih prostora te organizatori koncerata.

Međutim, u današnjim uvjetima muzika je svakome i svuda dostupna zbog čega muzičari nemaju kontrolu nad emitovanjem svojih djela pa su brigu o svojim izvedbama povjerili organizacijama koje su licencirane da za njih prikupljaju tantijeme.

Njihova prava u BiH proteklih deset godina štiti Asocijacija izvođača i svirača (AIS) koja posluje na osnovu dozvole Instituta za intelektualno vlasništvo BiH. Asocijaciju je 2014. osnovao Almir Ajanović, producent i muzičar koji je u to vrijeme lobirao kod kolega da se u BiH uspostavi siguran sistem naplate izvođačkih prava po uzoru na razvijenije zemlje poput Švedske u kojoj živi od devedesetih godina. Ajanović je pored ove skandinavske zemlje muzičku karijeru gradio i u BiH gdje je dvijehiljaditih na sceni bio poznat pod umjetničkim imenom Don Almir.

Njegove kolege su mu vjerovale te ih je više od hiljadu AIS-u prijavilo djela koja su otpjevali ili odsvirali. Prikupljeni novac AIS je dužan isplaćivati izvođačima na godišnjem nivou. Najveći dio (60%) pripada pjevačima i pjevačicama, a ostatak se dijeli sviračima.

- Znači, to je udruženje koje okuplja nosioce prava, dakle, izvođače muzičkih djela. Smisao je da na taj način lakše ostvaruju svoja imovinskopravna ovlaštenja na svojim izvedbama - pojasnila je Tatjana Vitomir, šefica Odsjeka za autorska i srodna prava u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.

Međutim, AIS je bio nespreman za posao zaštite izvođačkih prava jer nije imao razvijen sistem praćenja emitovanja muzike, kao ni obračuna tantijema, dok su emiteri izbjegavali plaćati naknade. Suočeni sa izazovima, rukovodioci AIS-a su od 2014. samostalno obilazili kafiće i druge objekte kako bi ih upozorili na zakonsku obavezu plaćanja korištenja muzike.

- Ja sam obilazio Republiku Srpsku uzduž i poprijeko objašnjavajući ljudima. Kažem, hajd ne plati struju, bit će ti isključena. Ne plaćaš muziku, pa ne smiješ muziku vrtiti - kaže Guja.

Iako su pregovori s emiterima bili dugi i složeni, AIS je u 2015. i 2016. uspio potpisati kolektivne ugovore sa javnim servisima, kablovskim emiterima, ugostiteljima i hotelijerima. U skladu sa ovim ugovorima oni su dužni AIS-u plaćati mjesečne naknade od pet maraka do nekoliko hiljada.

Visina naknade ovisi o prihodima koje radio ili TV stanice ostvaruju od marketinga i emitovanja muzike ili o veličini i lokaciji kafića, hotela i drugih poslovnih prostora. Tako su najviše mjesečne naknade od 1.000 do 2.300 KM dužni plaćati javni servisi: Radiotelevizija BiH (BHRT), Radio-televizija Federacije BiH (FTV) i Radio-televizija Republike Srpske (RTRS). Najviše naknade među privatnicima imaju tržni lanci poput Binga koji godišnje AIS-u plati do 30.000 KM.

Ubrzo je novac počeo stizati na račun Asocijacije koja je za dvije godine naplatila skoro pola miliona KM. Međutim, izvođači od toga nisu vidjeli niti jednu marku. Tek 2017. im je od prikupljenih 1,7 miliona KM podijeljeno oko 260.000 KM. Muzičari su bili zadovoljni jer nisu znali koliki su stvarni prihodi.

- Ti početni tantijemi koje smo mi dobivali su bili onako ohrabrujući. Znaš, prvi put da zaradiš nešto od izvođačkih prava - prisjetio se Đani Pervan, sarajevski kompozitor i producent.

Od 2018. do 2023. godine Pervanu i pojedinim muzičarima AIS je počeo isplaćivati sve manje novca dok su naplate tantijema bile sve veće – u jednom trenutku i više od milion KM godišnje.

- Ti stalno radiš i dalje snimaš sve, a tantijemi padaju - prisjetio se Pervan.

Poznati pijanista iz Sarajeva Adis Sirbubalo, inače redovna pratnja muzičke zvijezde Dine Merlina, dodaje: "Vi prijavljujete više djela, vi za to budete manje nagrađeni. Nešto nije u redu s tim".

Opširnije čitajte OVDJE.

(CIN/DEPO PORTAL/au/Foto: Facebook)