Izvor: Deutsche Welle
Piše: Elmas Topcu

Jedna TV serija trenutno izaziva burne rasprave u Turskoj. Zove se "Kizil Goncalar", odnosno "Crveni pupoljci". Serija je lansirana sredinom decembra na kanalu Fox TV, kritički nastrojenom prema turskim vlastima. 

Ime zvuči kao tipična turska sapunica - ali nije: ima političku eksplozivnu moć jer gledaocu plastično pokazuje političku, ekonomsku i socijalnu krizu u kojoj se zemlja nalazi. Iznad svega, jasno pokazuje koliko je Turska već duboko podijeljena: između strogo islamski-religiozno i liberalno-zapadno orijentisanog dijela stanovništva.

Serija priča priču o Merjem, koja se sa 13 ili 14 godina udala za Naima, koji pripada strogom islamskom redu "Faniler" ("Smrtnici"). U ovom izmišljenom poretku, koji bi se na Zapadu takođe nazvao sektom, od članova se očekuje apsolutna lojalnost – u čemu je Naim veoma predan.

Poslije razornog zemljotresa 2023. godine, serija postaje konkretnija. Naim, Merjem i njihova kćerka Zejnep okreću leđa svojoj uništenoj domovini jugoistočnoj Anatoliji i sele se u metropolu Istanbul. Naim služi u manastiru, Merjem pomaže u zajednici, a njihovoj ćerki Zejnep je dozvoljeno da pohađa samo školu Kurana, ali ne i redovnu državnu školu. Međutim, uskoro je čekaju još veći problemi: zajednica želi da uda Zejnep za vođu sekte, koji se liječi kod sekularnog ljekara Leventa, koji pak slijedi zapadnjačke ideale osnivača moderne turske države Ataturka. 

Ova dva svijeta, koja teško da mogu budu različitija, predstvaljena su veoma realistično i tako pokazuju stanje zemlje.

Uspjeh i žestoke kritike

Turska je već godinama duboko podijeljena. Pod islamsko-konzervativnom AKP, jaz između ojačanih vjerskih i oslabljenih sekularnih grupa postajao je sve veći. Dok su liberali istisnuti iz državnog aparata, pravosuđa, univerziteta i, u nekim slučajevima, privatnog sektora, mnogi redovi, bratstva i vjersko-konzervativna udruženja dobijala su sve više privilegija i znatnu finansijsku podršku. Stoga pred svake izbore strahuju da bi ih izgubili ako bi došlo do promjene vlasti.

„Crveni pupoljci" uvode gledaoca u živote drugih grupa i tjera ga da postane svjesniji u kakvoj polarizovanoj zemlji živi, te da razmišlja o tome u kojoj Turskoj zapravo želi da živi. Druga epizoda je već dostigla skoro sedam miliona gledalaca - impresivan broj u zemlji koja ima 85 miliona stanovnika.

Serija je takođe izazvala talas kritika. I sekularno-liberalne i religiozno-konzervativne grupe smatraju da su loše predstavljene. Ali najglasniji su ou islamističkih redova. Oni su mobilisali svoje pristalice tako da je, prema podacima komisije za nadzor medija RTUK, nadležnim organima stiglo 32.000 žalbi.

I naprečac su izrečene oštre kazne; dvije nedelje pauze u emitovanju i novčana kazna od oko 275.000 evra protiv TV Fox zbog navodnog vrijeđanja „nacionalnih i moralnih vrijednosti". U dijalozima se koriste negativni pridjevi za religiozne muslimane, navodi RTUK.

Prilika za demonstraciju sile?

Za teologa Ihsana Elijadžika, oštre kazne nisu iznenađenje. RTUK već dugo prati liniju vlade i često interveniše u takvim slučajevima na osnovu žalbi mnogih religioznih ljudi. Često izdaje zabrane, a onda ih potvrđuje upravni sud jer u sudovima rade i sudije bliske vlasti, rekao je Elijadžik.

Teolog sumnja da su ovakvi slučajevi odlična prilika za vladu da demonstrira silu – i da ne toleriše kritiku islama.

Provladina štampa takođe je digla glas protiv navodno „islamofobične serije". Mnogi gledaoci, s druge strane, smatraju da „Crveni pupoljci” pokazuju diferenciranu sliku religioznih konzervativaca i sekularnih liberala. Produkcijska kuća takođe naglašava da joj nije bila namjera da bilo šta generalizuje. 

"S jedne strane želimo da pokažemo razorne posljedice ponašanja ljudi koji zloupotrebljavaju sopstvene vrijednosti. Sa druge strane - da dobrodušni, pošteni ljudi i pored razlika mogu da nađu zajednički jezik", objasnila je kompanija.

Najglasniji protesti došli su iz provladine zajednice Ismailaga, koja je posljednjih godina često bila na naslovnim stranicama, ali ne po dobru – posljednji put zbog udaje šestogodišnje djevojčice za vjerskog vođu iz njenog reda. Slučaj je izazvao gnjev širom Turske. Ismailaga godinama preporučuje da se na izborima glasa za predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Ućutkati kritičke glasove

Prema studijama, četiri do šest odsto turske populacije ima veze sa takvim islamističkim redovima i bratstvima. 

"Ali njihov uticaj je daleko veći nego što sugeriše njihov broj članova", naglašava antropološkinja Ajsa Džavdar. Ona objašnjava da ove grupe svoju moć ne crpe iz stanovništva, već prije iz njihovih odnosa unutar države. „Ponovo smo vidjeli u nedavnoj prošlosti kakvu štetu takvi uslovi mogu da nanesu zemlji", dodaje ona.

To se odnosi na pokušaj državnog udara 2016. godine, zasnovanog na borbi za vlast između vladajuće stranke AKP i Gulenovog pokreta sa sjedištem u SAD. Gulenov pokret je takođe godinama podržavao AKP i tako se infiltrirao u državne institucije. Od njihovog protjerivanja, ta mjesta su, pišu mediji, zauzela druga bratstva. Oni su već veoma moćni u ministarstvima, pravosuđu, zdravstvu, obrazovanju i policiji.

I ovaj privilegovani svijet ne smije da poremeti nijedna izmišljena serija. Zato želi da učini sve da spriječi svoje članove da gledaju kritične serije poput „Crvenih pupoljaka“, kaže stručnjakinja. „Treba ućutkati kritičke glasove kako bi se unutrašnji krugovi držali pod kontrolom.”

(DW/DEPO PORTAL/ad)