Izgleda da ona stara narodna - Treća sreća ne pije vode baš svaki put. Barem ne kada je riječ o gradnji spomenika kralju Tvrtku I Kotromaniću. Gdje će i hoće li uopšte ovaj kralj dobiti mjesto u Sarajevu, ostaje da se vidi. Po onome što kažu iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH da Bog da, piše Oslobođenje.

Naime, prvo je spomenik trebao biti postavljen iza zgrade Predsjedništva BiH, pa je taj prijedlog gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i Gradskog vijeća Komisija odbila, kao i drugu lokaciju ispred Parlamenta BiH. A lokacije su odbijene jer obuhvataju granice nacionalnih spomenika. A ni treći prijedlog, tačnije trotoar preko puta SCC-a na Marindvoru, neće dobiti zeleno svjetlo nadležne komisije.

SAGLASNOSTI: Kako objašnjava Anđelina Ošap Gaćanović, članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, parcela označena kao k.č. 1102 se u Odluci o proglašenju istorijskog urbanog pejzaža Sarajevo nalazi u popisu parcela koje spadaju u granice nacionalnog spomenika.

- Osim toga, Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH pojam građevinskog zemljišta svodi se na građevinsku parcelu koja je osnovna jedinica u prostorno-planskim dokumentima. U članu 36. stav 1 definisano je da se pod pojmom građevine podrazumijeva “građevina trajno povezana sa tlom koje se sastoji od građevinskog sklopa ili građevinskog sklopa i opreme” te da je za ovakvu intervenciju, kao što je postavljanje statue, potrebno pribaviti urbanističku saglasnost i urbanističko-tehničke uslove prije odobrenja za građenje. Dakle, cijela ova parcela k.č. 1102, K.O. Sarajevo VII se tretira kompletno kao zemljište - građevinska parcela za koju je potrebno pribaviti urbanističku saglasnost i druge uslove propisane zakonom, a koja je obuhvaćena u popisu u obuhvat nacionalnog spomenika. Dakle, da sumiramo, i za intervenciju na novopredloženoj lokaciji neophodno je pribaviti mišljenje Komisije o usaglašenosti intervencije sa odredbama iz Odluke Komisije o proglašenju nacionalnim spomenikom, što je u prilogu koji smo dobili iz ureda gradonačelnice pogrešno napisano da nije. Osim toga, u prikazu idejnog rješenja postavljanja statue prikazana je 3D fotomontaža izgleda statue na dijelu trotoara, a ispred objekta na Marindvoru arhitekte Karla Paržika, palate koja ima višestruko važnu ulogu u istorijskoj, kulturnoj i arhitektonsko-umjetničkoj slici Sarajeva. Postavljanjem ove statue sa tačke visine očiju posmatrača koji se približava ili stoji u podnožju statue, vizure na ovaj objekat, a time i na 19. vijek Sarajeva i Marindvora, bespovratno će biti narušene postavljanjem statue ličnosti koja pripada srednjovjekovnoj istoriji i sa ovom istorijskom cjelinom nema ništa zajedničko. Predložena visina spomenika u potpunosti će da zaklanja prepoznatljivu vizuru na Marindvoru sa razglednica, zaklanjajući pogled na fasadu sve do finalnih potkrovnih etaža - kaže Ošap Gaćanović.

Osim ove primjedbe, članica Komisije navodi i pogrešne interpretacije istorijske ličnosti koja čini dio nematerijalne kulturne baštine grupe naroda u BiH, koja je Ustavom zabranjena.

- Tvrtko I Kotromanić je bio ban Bosne, ne kralj, to je namjerno pogrešna interpretacija. Stefan Tvrtko I Kotromanić je bio kralj Srbljem Bosne, Pomorja i zapadnih strana. Ili jedno ili drugo ime neće dovoditi poruku spomenika u pitanje. Dakle, naručilac spomenika mora da navede ime i titulu u cijelosti ove ličnosti dok je bio ban ili ime i titulu u cijelosti ove istorijske ličnosti kada postaje kralj. Djelimična interpretacija sa stanovišta zaštite kulturnog nasljeđa nije prihvatljiva. S tim u vezi, ukoliko se spomenikom slavi kralj, potrebno je na spomenik napisati njegovu cijelu kraljevsku titulu i kraljevsko stečeno ime koje će se dalje prenositi kraljevskim titularima Kotromanićima - Stefan (Tvrtko), istakla je Ošap Gaćanović.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je ranije izjavila da neće odustati i da će tražiti nove lokacije i dozvole za nove lokacije.

STRATEG I DIPLOMATA: Grad Sarajevo ovim spomenikom želi odati priznanje svima onima koji su nas zadužili, ali i poslati poruku mladima da jedino poštivanjem historije možemo graditi bolju i ljepšu budućnost za sve nas. Trebamo njegovati lijepe i pozitivne primjere iz naše historije, voditi računa da u našem sjećanju uvijek budu svi oni koji su kroz historiju mnogo toga uradili da naša domovina Bosna i Hercegovina danas bude ovakva kakva jeste. Kralj Tvrtko je bio prvi bosanski kralj, mudri diplomata, strateg i veliki vođa u vrijeme srednjovjekovne bosanske države za čijeg je vremena vladavine BiH doživjela veliki ekonomski procvat, stabilnost, ali i veliki procvat u oblasti kulture - kazala je Karić.

Inače, Grad Sarajevo je za postavljanje spomenika planirao 250.000 KM, a za najbolje idejno rješenje prošle godine u februaru je izabran rad umjetnika i kipara Stijepe Gavrića.

(Oslobođenje/DEPO PORTAL/ad)