Iako ispitivanja javnog mnjenja u Rusiji sugerišju da javnost u velikoj mjeri podržava "specijalnu vojnu operaciju" koju ruska vojska već više od dva mjeseca sprovodi u susjednoj joj Ukrajini, određeni pripadnici ruske elite, naročito oni koji su se obogatili prije nego što je aktuelni predsjednik Vladimir Putin došao na vlast, počeli su da progovaraju protiv ruske invazije, piše Washington Post.

Mnogi od njih u tim su se ne pretjerano glasnim istupima ipak fokusirali na vlastite probleme. Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji su kao nova Gvozdena zavjesa i ruski tajkuni zbog njih ne mogu da pristupe desetinama milijardi dolara kojima su raspolagali prije rata u Ukrajini.

- U jednom su danu uništili stvari koje su se gradile godinama. To je katastrofa - rekao je jedan biznismen koji je na dan početka invazije pozvan na sastanak s predsjednikom Putinom.

Bijela kuća je u četvrtak ruskim oligarsima donijela još loših vijesti kada je objavila prijedlog da se njihova blokirana imovina proda na otvorenom tržištu i zarada da Ukrajini.

Najmanje četiri oligarha koji su se obogatili u mandatu Putinovog prethodnika Borisa Jeljcina već su napustila Rusiju. Najmanje četiri visokopozicionirana zvaničnika podnijela su ostavke i napustili zemlju. Među njima se našao i Anatolij Čubajs, posebni savjetnik Kremlja za održivi razvoj i vođa privatizacije za vrijeme Jeljcina.

Drugi visokorangirani zvaničnici koji su nužni za funkcionisanje zemlje nisu pošli njegovim koracima. Neki ne mogu da odu čak i kad bi to htjeli. U takvom je "zatvoru", na primjer, guvernerka centralne banke Ruske Federacije Elvira Nabjulina. Ona je ostavku ponudila nakon što je Zapad Rusiji nametnuo sankcije, ali Putin je odbio da je prihvati.

Više ruskih milijardera, visokopozicioniranih bankara, visokopozicioniranih zvaničnika i bivših zvaničnika reklo je da ih je Putin zavarao i da osjećaju da se na njega ne može uticati jer užim krugom njegovih najbližih saradnika dominira šačica tvrdolinijaša iz sektora bezbjednosti. Nezadovoljni su u svojim dosadašnjim javnim istupima na tu temu bili prilično suzdržani i uglavnom su se fokusirali na pitanje ruskog odgovora na sankcije. Niko od njih nije direktno kritikovao Putina.

Vladimir Lišin, čelnik jednog od četiri najveća proizvođača čelika u Rusiji, kritikovao je prijedlog da se stranci natjeraju da niz sirovina plaćaju isključivo u rubljima. Lišin je u razgovoru za jedne moskovske novine rekao da bi usvajanje tog prijedloga dovelo do "izbacivanja" Rusije s međunarodnih tržišta. Vladimir Potanjin, vlasnik firme za rudarenje nikla i paladija "Nornickel" i jedan od arhitekata privatizacije koja je u Rusiji sprovedena 1990-ih godina, upozorio je da će prijedlozi da se zaplijeni imovina firmi koje su zbog rata napustile Rusiju uništiti povjerenje investitora. Poslovni magnat Oleg Deripaska rat u Ukrajini nazvao je "ludilom" te predvidio da će ekonomska kriza koja je zbog sankcija zadesila Rusiju biti gora od one koja je zemlju pogodila 1998. godine. Uz to, tvrdio je da Putinova ekonomska politika nije rezultirala rastom ruske ekonomije i plata njenih građana. Rekao je i da će se Rusija "dugo stidjeti" rata u Ukrajini, ali i dodao da je za njega podjednako kriv Zapad.

Jedan od učesnika sastanka 37 najbogatijih ruskih biznismena i Vladimira Putina koji se održao nekoliko sati nakon početka rata u Ukrajini rekao je da su mnogi od njih bili šokirani i utučeni.

- Nikad ih prije nisam vidio toliko šokirane. Neki nisu mogli da govore - rekao je drugi učesnik istog sastanka.

Dok su čekali da Putin dođe na sastanak, a čekali su ga više od dva sata, shvatili su da će se njihova poslovna carstva koja su gradili više od 30 godina vrlo brzo urušiti.

- Neki su rekli "izgubili smo sve" - rekao je jedan od njih.

Međutim, kada ja Putin došao, nisu mu uputili nijednu kritiku. Nisu se usudili. Ruski predsjednik im je rekao da će njihova zemlja ostati dio međunarodnih tržišta. To se obećanje pokazalo lažnim. Dodao je i da nije imao izbora te da je morao da naredi "specijalnu vojnu operaciju".

U međuvremenu je izglasan zakon koji predviđa da se svako kritikovanje rata kazni zatvorom u maksimalnom trajanju od 15 godina. Putinov režim je predložio da se u ministarstvima ustanovi novi sistem u sklopu kojeg bi se Kremlju, putem svojevrsnih političkih komesara, dojavljivalo kakvog je ko raspoloženja i kako se osjeća.

Putinova odluka šokirala je i druge pripadnike ruske elite - tehnokrate i neke članove sigurnosnih službi.

- Osim onih koji su bili direktno uključeni u pripremanje invazije, ministra odbrane Sergeja Šojgua, načelnika Glavnog stožera oružanih snaga Valerija Gerasimova i par ljudi iz Federalne bezbjednosne službe (FSB), niko nije znao šta se sprema - rekao je za Washington Post jedan ruski milijarder.

Mnogi su vjerovali da će se Putin fokusirati na Donjeck i Lugansk. Jedan visoki zvaničnik je rekao da se Rusija pripremila za izbacivanje iz SWIFT-a, međunarodne bankarske mreže za obradu podataka i komunikaciju, ali da se nije pripremila za sveobuhvatne sankcije koje su joj nametnute.

Ruski milijarderi koji trpe zbog sankcija i neki članovi sigurnosnog establišmenta na rat u Ukrajini sada gledaju s rastućim zaprepašenjem.

Jedna osoba je u razgovoru za Post referirala direktno na Šojgua kada je rekla: "Svi oni žele normalan život. Imaju kuće, decu i unuke. Ne treba im rat. Nisu svi suicidalni. Žele da žive lepo. Žele da njihova djeca imaju sve te da mogu da putuju na najluksuznije lokacije."

Moskvu je prilično uzdrmala odluka Zapada da zamrzne pola novčanih rezervi kojima raspolaže ruska središnja banka, a koje iznose oko 300 milijardi američkih dolara. Guvernerka Nabjulina zbog toga je ponudila ostavku, ali pet osoba koje su upoznate s tom situacijom tvrdi da ju je Putin odbio. Centralna banka tvrdi da Nabjulina nije pokušala da da ostavku.

- (Nabjulina) razumije da se ne može jednostavno pokupiti i otići. U tom bi slučaju stvari za nju završile jako loše - rekla je jedna od tih osoba. Slično razmišlja i Vadim Beljajev, bivši vlasnik najveće ruske privatne banke Otkritje.

- Svi će raditi sve dok im ne stigne optužnica Međunarodnog krivičnog suda - dodao je Beljajev.

Svoje položaje i Rusiju napustili su samo oni koji nisu nužni za funkcionisanje države i koji ne pripadaju elitama.

Među onima koji ne mogu da napuste svoj položaj nalazi se i Aleksej Kudrin, ministar finansija iz Putinova prva dva predsjednička mandata. Jedna osoba koja ga poznaje rekla je da je Kudrin vjerovao da Putin neće narediti napad na Ukrajinu. Kudrin, koji sada vodi Državni kabinet za reviziju, svojim je saveznicima rekao da bi njegov odlazak bio izdaja. Jedan drugi visoki dzvaničnik rekao je da se osjeća kao da mora ostati u Moskvi, da mu odgovornost to nalaže.

- Ako svi odu, ko će popraviti ovu lošu situaciju. To je kao da radite u nuklearki. Ko će je voditi ako vi odete? Ako odete, postoji šansa da će eksplodirati - rekao je taj zvaničnik.

Među milijarderima koji su Rusiju napustili gotovo odmah nakon početka rata našlo se i nekoliko onih koji su se obogatili za vrijeme Jeljcina poput vlasnika firme za rudarenje dragog kamenja Polymetal Aleksandra Mamuta i Aleksandra Nesisa, zatim Mihajla Fridmana i Petra Avena iz investicijskog konzorcija Alfa Group. Drugi se, međutim, boje da će im država oduzeti firme ako napuste Rusiju. Neki od njih se nadaju da će iz cijele situacije izaći neokrznuti.

- Možda ne podržavate rat, ali morate da ćutite i podržavate svoje sunarodnike jer neki vaši vojnici umiru. Možda niste sretni, ali ne smijete to reći - rekao je poznanik jednog milijardera koje je bio prisutan na sastanku Putina i biznismena koji se održao 24. februara.

Svoje su mišljenje rekli oni koji se sjećaju drukčijih vremena i koji su se obogatili prije nego što je Putin došao na vlast. Sergej Pugačev, kremaljski insajder koji je Rusiju napustio 2011. godine, ukazao je na to da tajkuni još paze da na Putinov račun ne upute kritiku. Jedan bivši bankar sa Zapada koji je sarađivao s ruskim oligarsima rekao je da oni bogataši koji su se obogatili za vrijeme Putinovog uspona nikada neće kritikovati ruskog predsjednika. Pugačev je dodao da u Moskvi i drugde u Rusiji ima i onih kojima rat ne smeta te koji zbog toga neće kritikovati Putina. Pugačev kaže da su uglavnom kritikovali vojsku jer se nije bolje pripremila za napad.

Nakon inicijalnih sankcija, ruska se ekonomija, čini se, stabilisala. Kako piše Washington Post, to je tako jer Evropi svakog dana prodaje naftu i gas u vrijednosti od 800 miliona dolara. Odluka Centralne banke koja izvoznike tjera da prodaju 80 posto svojih gotovinskih prihoda onemogućila je imploziju rublje, a sve je to Putina navelo da utvrdi da "ekonomski blickrig" kojim je Rusija napadnuta nije uspio.

Nabjulina je, međutim, ranije ovog mjeseca rekla da posljedice sankcija tek treba da se osjete, pa da najgore tek sliedi i da ruska ekonomija ne može da živi od rezervi. Pugačev kaže da Putinova pozicija zbog toga nije sigurna.

- Za tri mjeseca će fabrike i prodavnice ostati bez inventara, a saznaće se i koliko je ruskih vojnika stradalo u sukobima u Ukrajini.

Uprkos tome što im je zadat gotovo pa smrtonosan udarac, ruske poslovne elite još su, čini se, skamenjene od straha.

- Ne znam ko ima mu*a da se usprotivi - rekao je jedan biznismen.

- Ako rat potraje i ako elite počnu da gube, onda šanse za pobunu rastu. Doći će do ozbiljne bitke za Donbas. Ako u njoj Rusija ne pobijedi, onda će doći do velike bitke unutar ruskih elita - dodao je.

(Blic.rs, DEPO PORTAL/md)