Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će isporučiti plin "neprijateljskim zemljama" kao što su članice Evropske unije i Sjedinjene Države i primati samo rusku valutu, javlja slobodnaevropa.org.

"Nema smisla da isporučujemo naša dobra Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama te isplatu primamo u dolarima, eurima i drugim valutama. Zbog toga sam odlučio uvesti, postaviti mjere kako bi što je prije moguće prebacili isplate - počinjemo našim prirodnim plinom - koje primamo za isporuku u tzv. neprijateljske zemlje, u ruske rublje. To znači da ćemo odbijati korišćenje kompromitovane valute u takvim transferima", rekao je Vladimir Putin.

Ekonomski stručnjaci taj potez tumače kao pokušaj Rusije da stabilizira tečaj rublja prema euru i dolaru nakon što je ruska nacionalna valuta drastično izgubila na vrijednosti od početka invazije na Ukrajinu.

Tečaj rublja je do aneksije Krima 2014. bio oko 40 rubalja za jedan euro, nakon čega mu vrijednost pada na 60-70 rubalja za jedan euro u narednih nekoliko godina. Tokom 2020. mu tečaj opet pada i kreće se u rasponu od 80 do 90 rubalja za jedan euro, a nakon invazije na Ukrajinu slijedi novi pad vrijednosti rublja na 110 do 120 rubalja za jedan euro, piše Index.hr.

Trenutno rubalj jača, a tečaj iznosi 108 rubalja za jedan euro (u trenutku pisanja ovog teksta). No povijesni trend jasno pokazuje da slabljenje rublja nije novijeg datuma i da Rusija još od okupacije Krima ima velikih problema s održavanjem vrijednosti valute.

Tu bitku gubi, pa je rubalj u nekoliko godina drastično izgubio na vrijednosti, od nekadašnjeg tečaja 40 rubalja za euro do današnjeg tečaja iznad 100 rubalja za euro. Još 2013. je BDP Rusije iznosio 2.29 biliona dolara, a 2016. samo 1.28 biliona.

Za komentar situacije Index.hr se obratio ekonomistici Vedrani Pribičević.

"Prva isporuka plina nekoj europskoj kompaniji koja nije plaćena stranom valutom dogodila se prije malo više od tri godine, kada je Gazprom njemačkoj kompaniji dostavio 80 milijuna kubičnih metara plina koji je onda plaćen rubljima. Gazprom je upravo zbog prošlih sankcija razvio vlastitu elektroničku platformu preko koje fizički kupci iz EU mogu kupiti plin, a to je jedna od strategija de-dolarizacije ekonomije nakon sankcija koje su nametnute povodom aneksije Krima", pojašnjava nam povijest ruskih pokušaja korištenja vlastite valute u izvozu energenata.

"Dakle, prodaja energenata u rubljima nije ništa novo ni revolucionarno, već se događa neko vrijeme. Primjerice Rusija i Indija trenutno razvijaju sisteme razmjene koji bi koristili rublje i rupije, uz treću valutu poput juana. Zemlje poput Indije imaju veliki interes kupiti ruske energente jer su jeftini, prvenstveno zato što im potražnja za energijom raste kako veći dio stanovništva izlazi iz siromaštva", smatra Pribičević.

Vrijednost nacionalne valute pala je na manje od jednog centa, a Centralnoj banci Rusije je blokirano gotovo pola inozemnih rezervi, čime je ostala bez glavnog alata da se bori protiv obezvrjeđenja valute.

Zbog toga je država prisilila izvoznike da 80 posto prihoda u inozemnim valutama (primarno eurima i dolarima) mijenjaju za rublje, što je očajnički potez kojim se pokušava prisiliti kompanije da obavljaju posao Centralne banke Rusije, koja to zbog zamrzavanja inozemnih rezervi ne može.

To je bila jedna od prvih odluka koje je Rusija donijela da bi obranila tečaj rublja te praktički ista stvar po pitanju obrane tečaja valute kao da se plaćanje direktno vrši u rubljima. Sada će cijeli proces biti samo izravniji nego u situaciji kada se izvoznike (a Rusija izvozi primarno naftu i plin) tjeralo da eure i dolare mijenjanju za rublje, piše Index.

(DEPO PORTAL/md)