Glavni mediji u Rusiji pripadaju ili državi ili kvazidržavnim strukturama. Represija nad medijima je postojala i postojaće dok god je Vladimir Putin na vlasti. Malo je vjerovatno da neko zna šta su njegovi krajnji ciljevi, ali jedan od njih bi mogao da bude potpuno uništenje Ukrajine kao države, rekao je za beogradsku Novu Aleksandar Plušev, novinar radija Eho Moskva koji je nedavno potpuno ugašen.

Usred rata koji se već dvanaest dana vodi u Ukrajini, nekoliko opozicionih medija u Rusiji je ugašeno. Među njima nalaze se radio Eho Moskva, TV Dožd i Nova Gazeta, čiji je glavni urednik Dmitrij Muratov nedavno dobio Nobelovu nagradu za mir. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je zatvaranje Eho Moskve „odluka akcionara i odluka vlasništva“ i nagovijestio da ruske vlasti neće spriječiti ponovno otvaranje ovog medija u budućnosti.

Odluku o ukidanju radija Eho Moskva donio je Upravni odbor kompanije, koja je dio ruskog naftnog giganta Gasproma. Novinar medija koji je i zvanično prestao da postoji Aleksandar Plušev smatra da je ova odluka potekla iz krugova bliskih ruskim vlastima. Eho Moskva će, uprkos odluci o gašenju, nastaviti da objavljuje sadržaj na društvenim mrežama.

"Savjet direktora radija Eho Moskve je odlučio da potpuno zatvori radio stanicu. Eho Moskva je izvještavao liberalno, uz mnogo različitih stavova, ali je pripadao medijskom ogranku koncerna Gasprom koji je blizak sa državom. Radiju je sada došao kraj", objašnjava Plušev.

"Eho Moskva kao Radio B92"

Kako ističe ruski novinar, veliki broj medija u toj zemlji nalazi se u vlasništvu države ili kvazidržanih struktura. Oni koji predstavljaju izuzetak od ovog pravila često su izloženi represiji, progonima i otežanim uslovima rada.

"Glavni mediji u Rusiji (TV stanice, novine, dio sajtova) pripadaju ili državi ili kvazidržavnim strukturama. Tako se i donose odluke koje su u skladu s državom. Međutim, postojali su izuzeci - male medijske kuće poput TV stanice Dožd (kiša na ruskom, prim. nov), Eho Moskve i Nova Gazeta, čiji je glavni urednik nedavno dobio Nobelovu nagradu za mir. I dalje postoji veliki broj nezavisnih onlajn publikacija i mnogo blogera. Neki od njih su u Rusiji proglašeni za strane agente, što nije samo stigma, već podrazumijeva i značajna ograničavanja u izvještavanju", istakao je Plušev.

Situacija se, kako smatra novinar, promijenila razvojem interneta i drugih mreža, što znači da sve veći broj ljudi informacije traži na alternativnim kanalima.

"Neki od nezavisnih medija i dalje postoje. Iako je Eho Moskva kao medijska kuća bio sličan onome što je tokom devedesetih godina prošlog vijeka bio Radio B92, situacija je sada potpuno drugačija. Internet je omogućio da oni koji žele da saznaju istinu mogu tamo i da je nađu. Drugo je pitanje koliko ljudi je spremno da istinu tamo i pronađe", ocijenio je on za portal Nova.rs.

Represija Putinovog režima

Kako ističe, represija nad medijima u Rusiji je postojala i postojaće dok god je Vladmir Putin na vlasti.

"Bavljenje novinarstvom u Rusiji je danas opasno. I, oprostite na poređenju, ali možda je čak opasnije i od ubijanja ljudi. Upravo sada je donesen zakon o širenju lažnih vijesti, prema kojem se svakome ko piše nešto što ne korespondira sa zvaničnom stavu, prijeti kazna zatvora od 15 godina. Postoje zločini za koje možete da dobijete blažu kaznu", upozorio je Plušev.

Govoreći o aktuelnom ratu u Ukrajini, koji je Putin opisao kao "specijalnu vojnu operaciju" koja za cilj ima "demilitarizaciju" i "denacifikaciju" Ukrajine, Plušev smatra da je trenutno nemoguće znati šta su krajnji ciljevi predsjednika Rusije, ali se pretpostavlja da je jedan od njih prilično opasan za Ukrajinu.

"Iako je malo vjerovatno da bilo ko zna šta su krajnji Putinovi ciljevi, s velikom dozom vjerovatnoće se može reći da je jedan od ciljeva uništenje Ukrajine kao države. Teško je očekivati postizanje mira u bliskoj budućnosti sa tako postavljenim ciljevima, jer je već sada očigledno da Ukrajinci neće odustati tek tako", zaključio je Plušev za portal Nova.rs.

(Nova.rs, DEPO PORTAL/md)