Dokumenta Vlade Srbije, do kojih je došao dnevni list “Nova”, pokazuju da je država dozvolila “Rio Tintu” da vrši hidrogeološka istraživanja na rijeci Drini. Tokom prošle godine, vlada je ovoj multinacionalnoj kompaniji odobrila i proširenje istražnog prostora za 3,3 kvadratna kilometra.

Tokom 2020. godine, vlada premijerke Ane Brbnabić izdala je četiri rješenja, kojima se odobravaju geološka, inženjerskogeološka i hidrogeološka istraživanja “Rio Tintu”.

Tadašnji ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić najprije je potpisao rješenje 22. januara 2020. godine, u trajanju od dvije godine, kojim se odobrava nastavak geoloških istraživanja ovoj multinacionalnoj kompaniji. Manje od mjesec dana kasnije, 14. februara, država odobrava “Rio Tintu” zadržavanje prava na istražnom prostoru ležišta bora i litijuma “Jadar” kod Loznice i to do 1. septembra 2021.

2020. – Godina početka pobune i nikad veće podrške države “Rio Tintu”

U godini kada je javnost počela detaljnije da se upoznaje sa projektom “Jadar” i namjerama “Rio Tinta” u Srbiji, država odlučuje da izda i treće rješenje ovoj kompaniji. Tako je 13. jula, ova multinacionalna kompanija dobila i rješenje o proširenju istražnog prostora za 3,3 kilometra kvadratna za inženjerskogeološka istraživanja na istražnom prostoru “Korenita” , koji se nalazi na teritoriji opština Loznica i Krupanj.

Mjesec dana kasnije, 25. avgusta, država odobrava „Rio Tintu“ i sprovođenje primijenjenih hidrogeoloških istraživanja, odnosno bušenja, na prostoru Lipnički Šor, koji se nalazi u aluvijonu rijeke Drine i to u trajanju od dvije godine.

“Odobreni istražni prostor je površine 10 kilometara kvadratnih. Nosilac istraživanja je dužan da prilikom testova crpenja, osmatra hidrogeološke objekte u neposrednoj blizini i u slučaju naglog opadanja izdašnosti, nivoa podzemnih voda ili promjene uobičajenog režima postojećih korisnika, testiranje odmah obustavi i o tome obavijesti Ministarstvo”, navodi se u rješenju.

Akademik Stevanović: Oni buše

Predsjednik Akademijskih odbora SANU za zaštitu životne sredine i izučavanje flore i vegetacije Srbije, akademik dr Vladimir Stevanović, rekao je da se istraživanja na Drini vrše kako bi “Rio Tinto” znao kolika je dubina vode koju crpi.

„Mnogo veće pitanje je šta će biti sa vodama koje će se slivati u aluvijon Mačve, koji je potencijalno najveće vodosnabdjevalište Srbije. Ne zna se da li će arsen ući u vodu iz jalovišta“, navodi on.

Stevanović dodaje da postoji objektivni strah da će “Rio Tinto” izvlačiti veće količine vode iz aluvijona.

„Veliki znak pitanja je koliko će oni vode da uzimaju. U geološkim slojevima, kad su bušili, oni su naišli na slanu vodu. Šta će oni sa tom vodom? To ne mogu da puste u rijeke“, objašnjava on.

Najavljivali otvaranje rudnika za 2022. godinu

Tokom 2020. godine iz kompanije “Rio Tinto” stizale su poruke da rade na fazi studije izvodljivosti za projekat vađenja litijuma u Srbiji, te da će se na osnovu nje donijeti odluka o rudniku.

Istraživanja koja su sprovodili, kako su navodili iz te kompanije prije godinu dana, ukazivala su na to da će sve biti završeno tokom 2021., a da će izgradnja rudnika započeti 2022. godine.

Studija Instituta “Jaroslav Černi”: Nema potrebe da se uzima voda iz Drine

Dnevni list “Nova” imao je uvid u studiju otpadnih voda, koju je za potrebe kompanije “Rio Tinto” sproveo Institut “Jaroslav Černi”.

U izvještaju “Černog” navodi se, između ostalog, da, ukoliko su podaci navedeni u prostornom planu tačni, ne postoji razlog da se uzima voda aluvijona rijeke Drina, koja je regionalno izvorište vodosnabdjevanja Mačve.

“Poređenja radi, ukupne količine otpadnih voda rudnika odgovaraju potrebama tehničke vode za industriju cijele Mačve. Pri tome, svi planski dokumenti predviđaju da se za ove namjene voda zahvata isključivo iz riječnih tokova, a ne iz aluvijalnih izdani, koje su namijenjene za vodosnabdjevanje stavnovništva i privrede vodom kvaliteta za piće”, napominje se u izvještaju.

Iz Instituta “Jaroslav Černi” naglasili su da je rješenje o snabdjevanju rudnika tehničkom vodom iz aluvijona rijeke Drina u kapacitetu izvoršita (100 l/s) i dovodnog cjevovoda (od 580 m3/h) u suprotnosti sa Prostornim planom Republike Srbije, Strategijom upravljanja vodama i vodnim uslovima, koji su dati za projekat rudnika “Jadar”.

“U razmatranoj studiji posebno je problematičan ‘kreativan’ pristup ocjene ispunjenja vodnog uslova i kriterijuma u vezi sa stepenom prečišćavanja i ispuštanjem otpadnih voda u recipijent”, navodi se u dokumentu.

Šta je aluvijon

Akademik Stevanović objasnio je šta je zapravo aluvijon neke rijeke.

„To je obalni dio riječnog korita, ali u širem smislu dio gdje se rijeka vjerovatno nekada kretala. On je uglavnom sastavljen od šljunka, pijeska, itd… Aluvijon ima veze sa samom rijekom, jer tu su podzemne vode. Svako ima aluvijon. Imate primjer Makiša, koji je aluvijon Save iz kog mi uzimamo vodu, a oni hoće da grade metro“, opisuje akademik.

(Nova.rs, DEPO PORTAL/md)