Memorijalni centar Srebrenica uputio je Javni poziv za prikupljanje predmeta i materijala za pripremu velike, sveobuhvatne i stalne izložbene postavke posvećene genocidu u Bosni i Hercegovini i Srebrenici. Izložbena postavka će se prostirati na 4.000 m2 i na najbolji način će prikazati razmjere zločina genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini.

Za potrebe izložbe, iz Memorijalnog centra mole preživjele svjedoke genocida da se jave i doniraju lične ili predmete bližih srodnika ubijenih za vrijeme genocida, kako bi sačuvali činjenice i dokaze o stradanjima nevinih civila u periodu 1992-1995.godine.

- Cijenjene majke, cijenjeni srodnici žrtava genocida, cijenjeni sunarodnici i prijatelji, novinari, fotografi, historičari i istraživači, te svi vi koji imate različite informacije, materijale i predmete, molimo da nam ustupite iste u trajni posjed, a za potrebe realizacije aktivnosti koja je ispred nas – ističe se u molbi Memorijalnog centra.

Memorijalni centar, dodaje se, na pragu je realiziranja jednog od najvećih i najvažnijih projekata od samog njegovog osnivanja - velike, sveobuhvatne i stalne izložbene postavke u potpunosti posvećene genocidu u Bosni i Hercegovini i Srebrenici.

- Kao institucija koja se bavi sjećanjem na genocid, Memorijalni centar će kroz svoje projekte, programe i postojanje uvijek biti najveća brana negatorima genocida, ali u ovom slučaju to ne možemo sami. Za potrebe realiziranja najveće izložbe koja će detaljno, vjerno i dosljedno prikazati našu priču trebamo pomoć – naglašava se u saopćenju.

Poziv je upućen onima koji su rat ili dio rata proveli u Srebrenici (bili porijeklom iz Srebrenice ili drugih gradova/mjesta Podrinja, a potraži spas u Srebrenici), preživjeli Marš smrti ili su im u genocidu ubijeni članovi porodice.

Također, u Memorijalnom centru smatraju da priču o Srebrenici nije moguće ispričati bez priče o ostatku BiH. Masovne grobnice iz jula 1995. godine u i oko Srebrenice nije moguće objasniti bez znanja o masovnim grobnicama u i oko Zvornika i Prijedora 1992. godine. Opsadu Srebrenice nije moguće objasniti bez opsade Sarajeva. Masakr na nogometnom igralištu u Srebrenici u aprilu 1993. nije moguće razumjeti bez razumijevanja artiljerijskog napada na tuzlansku Kapiju.

- Stoga želimo ispričati cjelovitu priču i ako imate bilo kakve dokumente, artefakte, predmete iz tog perioda, koji će to objasniti, usrdno Vas pozivamo da nas kontaktirate - poručuju.

Predmeti javnog poziva uključuju, ali nisu ograničeni na: odjeću i obuću koja je pripadala žrtvama genocida ili preživjelim svjedocima; posebno obuću ručne izrade, konzerve, odnosno ambalažu konzervirane hrane, lične predmete žrtava genocida kao što su: satovi, tabakere, kresiva, lični dokumenti te drugi predmeti uključujući i one pronađene uz žrtve u masovnim grobnicama,

Također i improvizirane patente poput peći, svjetiljki, kolica za drva i slično, odjeću korištenu u Srebrenici pravljenu od padobranskog platna ili šatorskog krila korištenih pri bacanju hrane iz zraka 1993. godine, ruksake, sveske, udžbenike, igračke (kupljene ili ručno pravljene).

Pored navedenog porodice i srodnici žrtava također mogu dati: dokumente, dnevnike, bilješke, pisma koja su putem Crvenog krsta stigla u ili poslana iz enklave Srebrenica, novinske članke, fotografije (porodične, grupne ili pojedinačno, školske ili bilo koje druge na kojima ste vi ili ubijeni članovi vaše porodice), audio i video građu - audio i video snimke koji govore o životu stanovništva srednjeg Podrinja od početka agresije na BiH, posebno dok je Srebrenica bila ‘zaštićena zona’ Ujedinjenih naroda.

Iz Memorijalnog centra pozivaju sve da se javi i pomognu jedan od, za generacije koje će doći poslije nas, najvažnijih projekata Memorijalnog centra Srebrenica i to bez obzira da li žive u Federaciji BiH, da li su se vratili u prijeratno mjesto prebivališta ili su nakon rata odselili u neku od zemalja svijeta.

- Memorijalni centar Srebrenica je jedinstvena institucija među sličnim institucijama u Evropi. U potpunosti je vode ili preživjeli ili srodnici onih kojih nisu preživjeli genocidnu operaciju policije i vojske RS u julu 1995. godine. Za sve nas to što radimo danas je pitanje onoga što će ostati iza nas kada više ne budemo živi. Ali, ovo nije samo naše naslijeđe, nego naslijeđe jednog naroda koji ima puno pravo da pokušaj vlastitog uništenja upamti u historijskom, političkom, vojnom, kulturnom i medijskom kontekstu u kojem je do njega došlo – ističe se u javnom pozivu Memorijalnog centra Srebrenica.

Više informacija ili pitanja zainteresirano mogu dobiti putem e-maila: [email protected], na Facebook stranici ili na telefonski broj +387 56 991 940.

(FENA/md)