Vakcina AstraZenece protiv COVID-19 ima loš imidž u mnogim evropskim zemljama. Glavni razlog tome su, pored neispunjavanja obećanja o isporuci, neželjeni efekti u vidu tromboze cerebralnih vena što je rezultiralo postavljanjem starosnih granica za uzimanje vakcine, koja se uveliko razlikuju u zemljama Evrope.

Dok u nekim državama ne postoje nikakva ograničenja, u drugim se vakcine smiju davati samo populaciji od 70 godina, a u Njemačkoj recimo od 60 pa naviše. Ove razlike u odnosu na upotrebu vakcina AstraZeneca stvaraju opštu zabunu i nepovjerenje, piše Deutsche Welle.

Pogled na nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuje da je AstraZeneca konstantno na posljednjem mjestu po popularnosti. U istraživanju Forse koje je početkom mjeseca naručio RTL, 51 posto Nijemaca izjavilo je da ipak želi da se cijepi AstraZenecom dok je 57 posto izrazilo želju da dobije rusku vakcinu Sputnik V. Povjerenje u - još uvijek neodobrenu - rusku vakcinu je veće nego u britansko-švedsku AstraZenecu.

Većina Nijemaca želi vakcinu BionTech/Pfizer

U istraživanju javnog mnijenja koje je sproveo YouGov i čiji su rezultati objavljeni sredinom marta, 61 posto ispitanika u Njemačkoj izjavilo je da će pristati na cijepljenje vakcinom BioNTech / Pfizer, 49 posto bi uzeli Modernu, ali samo 35 posto bi pristalo na AstraZenecu. To nikako nije samo njemački fenomen.

Što se tiče sigurnosti vakcine oko 59 posto Španjolaca izjavilo je da AstraZenecu doživljava kao sigurnu, Talijani 54 posto, Nijemci i Amerikanci tek nešto više od 40 posto, a Francuzi samo 33 posto.

Prema istraživanju Univerziteta u Beču, 40 posto ispitanih u Austriji "apsolutno ne žele biti cijepljeni" AstraZenecom i odbacuju u potpunosti britansku vakcinu. Poređenja radi: samo 13 do 15 posto ispitanih izjasnilo se da ne želi da primi vakcine kompanija BioNTech/Pfizer, Moderna i Johnson & Johnson.

U nekim evropskim zemljama brojni termini za vakcinaciju sa AstraZenecom su propali, jer se ljudi nisu pojavili. Hoće li AstraZeneca - barem u Evropi – završiti na policama? Da li bi siromašne zemlje i zemlje u razvoju mogle imati koristi od toga i profitirati od ovih vakcina?

Neodređene izjave

Na ovo nema nedvosmislenog odgovora. Čini se da niko o tome ne želi dati jasnu izjavu, pa ni međunarodna Alijansa za vakcinaciju Gavi, čiji je cilj vakcinacijom zaštititi ljude u siromašnim zemljama.

Gavi i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uključeni su u međunarodnu inicijativu za ravnopravan pristup cjepivima COVID-19, nazvanu COVAX.

Na pitanje da li, zbog lošeg imidža u Evropi, računaju sa više cjepiva AstraZenece, predstavnici Alijanse za vakcinaciju Gavi odgovorili su da pažljivo prate informacije o "mogućim i vrlo rijetkim nuspojavama AstraZenece". Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) želi uključiti najnovije podatke u svoju novu preporuku, koju će objaviti 13. aprila.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje zemljama da "nastave vakcinisati svoje stanovništvo AstraZenecom". U izjavi za DW kaže se da je vakcina uprkos svemu "spasila milione života i spriječila ozbiljne bolesti".

WHO primjećuje da se "od 190 miliona cijepljenih AstraZenecom dogodilo samo 182 slučaja tromboze cerebralnih vena. Ako postoji uzročno-posljedična veza, onda se mora reći da su takvi slučajevi vrlo rijetki, a rizik izuzetno nizak."

Evropska agencija za lijekove (EMA) ne želi nagađati o daljnjoj upotrebi cjepiva AstraZeneca. Glasnogovornica Ana Pisonero istakla je da pojedine zemlje EU mogu slobodno donirati višak vakcina drugim zemljama.

Uzmi šta ti se nudi

U praksi se ne osjeća puno skepticizam prema britanskoj vakcini. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najmnogoljudnijoj pokrajini u Njemačkoj sa gotovo 18 miliona stanovnika, u kratkom vremenskom intervalu je razgrabljeno 360.000 dodatnih termina za cijepljenje osoba iznad 60 godina starosti.

"To je bila katastrofa", kaže 61-godišnji Michael Schnigge iz regije Soest. Isprva je pokušao zakazati sastanak putem interneta. Uzalud. Onda telefonom. "Visio sam na telefonu veći dio dana. Uvijek je bilo zauzeto. U 17 sati sam napokon uspio da ih dobijem da me stave u red. Nakon 35 minuta čekanja na telefonu, rečeno mi je: svi termini su rezervirani."

To pokazuje da će mnogi ljudi prihvatiti ponudu ako postoji prilika za brzo cijepljenje AstraZenecom.

Pored toga, Evropska komisija ističe da AstraZeneca trenutno isporučuje znatno manje doza cjepiva od dogovorenih količina. Od oko 90 miliona doza vakcina dogovorenih za prvi kvartal, ova kompanija je uspjela isporučiti samo oko 30 miliona a od 180 miliona doza, planiranih za drugi kvartal, samo oko 70 miliona.

U ovom trenutku ne izgleda kao da će siromašne zemlje i zemlje u ubrzanom razvoju, mimo za njih predviđenih cjepiva u okviru Covax-a, uskoro dobiti dodatne doze vakcina iz neiskorištenih zaliha AstraZenece u zemaljama EU. Ali to se u svakom momentu može promijeniti. Vijek trajanja korona-vijesti trenutno je prilično kratak.

(DW/DEPO PORTAL/ad)