Bio je 14. mart 1951. Albert Einstein je tog dana navršio 72 godine. Čuveni fizičar, koji je rođen u njemačkom Ulmu, živio je godinama u Sjedinjenim Američkim Državama i u New Jerseyu radio na Institutu za napredne studije u Princetonu. Tu su u njegovu čast organizovali proslavu rođendana. Kada je poslije svečanosti izašao sa Instituta, napolju su ga vrebali foto-reporteri. Htjeli su da čuju poneku duhovitu anegdotu svjetski poznatog profesora o situaciji u svijetu i da snime savršenu rođendansku fotografiju. Einstein je bio umoran od svih rođendanskih govora i gužve, a medijsku radoznalost svakako nije volio.

Samo je htio da ode. Ali nije mogao. Sjedio je na zadnjem sjedištu limuzine, stisnut između bivšeg direktora Instituta, Franka Aydetottea i njegove supruge Merry. „Dosta je, dosta je“, kažu da je to govorio reporterima, ali ga nisu ostavili na miru. „Hej, profesore, nasmješite se za rođendansku fotografiju!“, dobacio mu je jedan od njih.

Slučajna fotka sa kultnim statusom

Einstein, nekonvencionalni slobodoumni čovjek, napokon plazi gnjavatorima jezik. Priliku je dočekao fotograf Arthur Sasse, i pritisnuo okidač svog aparata. Ta fotografija će obići svijet.

Rasejani profesor za razbarušenom kosom i ležernom odjećom, koji tako često zaboravlja da obuje čarape, i čiju teoriju relativnosti sve do danas jedva da neko razumije, još za života je pretvoren u mit. Kultna fotografija mu je dodatno podarila status pop ikone.

Ali nije fotograf učinio fotografiju slavnom, već sam Einstein. Njemu se ona dopala, naručio je brojne kopije, izrezao je tako da se više ne vide njegovi saputnici u automobilu već samo njegov lik sa isplaženim jezikom. Tu fotografiju je poslao svim prijateljima, kolegama i poznanicima. Pred svojom posljednjom prijateljicom Johannom Fantovom rado je koketirao sa ulogom autsajdera. Navodno joj je povjerio: „Isplažen jezik pokazuje moj politički stav“.

Einstein o ljudskoj gluposti

Pošto je bio jevrejskog porijekla, Einstein je po dolasku nacista na vlast napustio Njemačku. Znao je kako izgleda lov na vještice, kad država uzme na zub jednu grupu ljudi. Zbog toga nije mogao da odobri lov na navodne komuniste koje je inicirao fanatični antikomunista, američki političar Joseph McCahrty. Mnogi političari, intelektualci i umjetnici su optuženi da su „neamerički“.

„Vladavina glupana se ne može prevazići, jer ih je tako puno, a njihovi glasovi se broje kao i naši“, smatrao je Einstein. I još jedna misao potiče od njega: „Dvije stvari su beskonačne. Univerzum i ljudska glupost, ali kod univerzuma nisam sasvim siguran“.

Einstein je toj gluposti suprotsavio svoju genijalnost i – svoj isplažen jezik. Danas ga možemo vidjeti u milionima kopija, na posterima, majicama, razglednicama, šoljama i muralima. Genijalni profesor i u današnjim generacijama ima brojne fanove.

(DW/DEPO PORTAL/ad)