U Bitunji kod Stoca

Otkrivanje spomen ploče na rodnoj kući Alije Isakovića: Čuvanje djela velikog bh. književnika

Kultura28.11.20, 10:05h

Otkrivanje spomen ploče na rodnoj kući Alije Isakovića: Čuvanje djela velikog bh. književnika
Alija Isaković bio je pisac, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Bio je i geološki tehničar, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno naslijeđe BiH u sarajevskoj „Svjetlosti“

 

 

Svečano otvaranje spomen-ploče na rodnoj kući književnika Alije Isakovića (1932.-1997.)  bit će upriličeno 30. novembra u Bitunji, kod Stoca (Opština Berkovići) u organizaciji Društva pisaca Bosne i Hercegovine.


- U sadašnjoj fazi Društvo pisaca će samo otkriti spomen ploču na rodnoj kući. U perspektivi ima ideja da se formira udruženje koje bi vodilo računa o čuvanju djela Alija Isakovića - kaže predsjednik Društva pisaca književnik Hadžem Hajdarević, dodajući da je jedan od glavnih zagovornika ideje profesor Alija Pirić.


On je također kazao da u perspektivi postoji mogućnost da se u dogovoru sa sadašnjim nosiocima stanarskog prava u kući napravi i spomen soba Alije Isakovića.


- Sve je to otvoreno. U svakom slučaju važno je da se otkrije ta spomen ploča. I bilo bi dobro ne samo Aliji Isakoviću nego da se mnogim drugim bh. piscima, tamo gdje postoje realni uvjeti, da se već mapiraju te tačke odakle dolaze i na koji način su ušli u bh. književnost - kazao je Hajdarević u izjavi za Fenu.


U programu svečanog otkrivanja spomen-ploče, pored članova Društva pisaca BiH i porodice književnika Alije Isakovića, sudjelovat će i njegova rodbina, prijatelji i poštovaoci književnog i ukupnog životnoga djela Isakovića. Ceremonija okrivanja spomen ploče zakazana je za 12 sati.


Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932. - Sarajevo, 14. mart 1997.) bio je pisac, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Bio je i geološki tehničar, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno naslijeđe BiH u sarajevskoj „Svjetlosti“.


Priredio je više djela muslimanskih pisaca i prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972., prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“, zbornik radova „Hasanaginica“, anegdote o Nasrudin-hodži te romane „Sunce  o desno rame", „Pobuna materije“, zbirku priča Taj čovjek“ i brojna druga djela.

 

(FENA/ad)

 

 


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!