U vremenu globalne nesigurnosti, napetosti i straha koji su izazvani pandemijom virusa covid-19, a razumijevajući situaciju koja je osobito pogodila kulturne radnike_ce i umjetnike_ce, Fondacija Revizor opredjelila se da Revizor Stipendiju za 2020. godinu dodijeli umjetniku Jusufu Hadžifejzoviću. Uzimajući u obzir sve faktore novonastale situacije ali i značaj Jusufa Hadžifejzovića u bosanskohercegovačkom umjetničkom kontekstu i šire, Fondacija Revizor donijela je odluku da se iznos od 3.000,00 KM usmjeri kao simbolična podrška umjetnikovoj posvećenosti umjetnosti i kontinuiranim naporima njegovanja kulturnog pluralizma.

Kreativna produkcija koja obuhvata pet decenija rada u afirmaciji umjetničke ideje u sredini u kojoj živi i radi, svrstaju ga u sami vrh na umjetničkoj sceni u Bosni i Hercegovini. Hadžifejzovićeva neumorna zastupljenost u širem umjetničkom kontekstu čini ga faktorom otvorenosti naše sredine ka svijetu i nezaobilaznim agensom međukulturne razmjene i dijaloga, kaže se zvančnom obrazloženje Fondacije "Revizor".

Kao umjetnik, Hadžifejzović se suočava sa aktuelnim temama iz svoje neposredne okoline kao što su socijalne i ekonomske praznine koje nastaju na kolapsu prošloga sistema, rata iz 1990-ih i ekonomskih promjena u kontekstu neuspjele tranzicije. Hadžifejzović je uspio objediniti nekoliko različitih praksi djelovanja i time pokriti upražnjena mjesta tamo gdje je sistem zakazao. Najbolji primjer je njegova dugogodišnja intervencija u poslovnom prostoru u tržnom centru Skenderija u Sarajevu i kreiranje urgentnog umjetničkog centra Charlama Depot u vidu eksperimentalne ali angažovane prakse otpora poslijeratnom političkom establišmentu. Brojni pokušaji alternativnog djelovanja u ekonomski oslabljenoj sredini gdje vladaju siromaštvo i neimaština stavljaju Hadžifejzovića u okvire artivizma, iako je njegov senzibilitet formiran na zasadima konceptualne umjetnosti i estetike koja iz toga proizilazi. Opsesivno gomilanje predmeta u kritici nazvano kao “depografija” i njihovo smještanje u nekadašnji tržni centar, strategije su propitivanja ekonomskih vrijednosti umjetničkog djela u kontekstu neoliberalnog kapitalizma koji se razvio na temeljima post-socijalističkog političkog, socijalnog, ekonomskog i kulturnog kolapsa. Prostorna i objektna aproprijacija koje se vehementno očituju kroz Charalama Depo galeriju i njegov višegodišnji projekat Emporio Drangularijum, estetizacija i konceptualizacija ekonomske krize i devalvacija kulturnih vrijednosti – glavne se okosnice umjetničkog djelovanja Jusufa Hadžifejzovića.

Jusuf Hadžifejzović je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu 1981. godine. Od 1980. do 1982. godine boravio je u klasi Klausa Rinkea na Staatliche Kunstakademie u Düsseldorfu. Idejni je tvorac i suosnivač bijenalne izložbe Jugoslavenska dokumenta koja je trajala od 1984. do 1989. godine u Sarajevu. Osnivač je Charlama Depot galerije u Sarajevu 2007. godine. Organizator je No Budget bijenala 2016. i 2018. godine. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim izložbama uz rame sa eminentnim imenima iz svijeta umjetnosti. Dobitnik je brojnih nagrada za umjetnički rad i kulturni angažman kao što su nagrada Pivo Karamatijević za grafiku 1978. godine, nagrada Sedam sekretara SKOJ-a 1985. godine, nagrada Oslobođenja 1991. godine, prva nagrada za performans Muzeja suvremene umjetnosti u Puli 2012. godine, prva nagrada Scheme Art Museum u Cheongju u Južnoj Koreji 2018. godine i drugih.

(DEPO Portal/ak)