Izvor: Večernji.ba

Piše: Ivan Tomić

COVID-19 tehnički je naziv virusa koji se rekordnom brzinom proširio diljem svijeta. Pandemija koronavirusa mnoge sustave i države ogolila je i pokazala mane tih sustava. Svijet je stao. To je negdje zajednički nazivnik svjetskih medija. 

U takvoj situaciji jasno je da će posljedice ove zaraze biti dugoročne i dalekosežne. Gotovo su sve države objavile kako ubrzano rade na programima pomoći svojim gospodarstvima koja će pretrpjeti veliku štetu. Mnogi ekonomski analitičari složni su da nas očekuje nova recesija i nije još uvijek do kraja poznato kolika će ona biti i koliko će trajati. 

No, jedna je stvar sigurna. Posljedice za svijet sporta bit će kolosalne, možda i povijesne. Mnogi kolektivi neće ni preživjeti COVID-19. 

Svijet bez sporta

Kada je koronavirus zahvatio Kinu, nitko se nije pretjerano uzbuđivao oko toga u drugim ostacima svijeta. Prije svega, to je razumljivo jer smo imali i ranije mnoge zaraze koje nisu bitnije uzdrmale sve strukture društva diljem svijeta. Korona je uradila upravo to. Zaustavila je većinu procesa, kretanja i događanja diljem svijeta. 

Takva sudbina naposljetku je stigla i sport koji se pokušavao oduprijeti svim silama. Glavni razlog tog odupiranja je novac. Sport je danas industrija koja je u potpunosti okrenuta k tržištu i kroz to generira silan novac. Često ćemo čuti kako se sport zbog toga udaljio od svojih korijena i tradicija. 

No, pustimo po strani ideološki pristup novcu i kapitalu. Što je ova zaraza donijela svijetu sporta u godini kada su se trebala održati neka od najvećih natjecanja na svijetu? Otkazala ih je! Svijet sporta je naposljetku, kao i cijelo društvo, stao. 

To znači samo jedno. Veliki gubici i otkazivanje velikih priredbi koje su se trebale održati. U prvom redu Olimpijske igre u Tokiju i Europsko nogometno prvenstvo, dok je tenis doživio prvo otkazivanje Wimbeldona još od Drugoga svjetskog rata. Veliki je to udarac, prije svega, svim zaljubljenicima u sport koji su se radovali ljetu ispunjenom sportskim uzbuđenjima. 

No, nije samo ljeto uskraćeno za sportska uzbuđenja. Sve lige u svim sportovima su zaustavljene. Prije svega, to se osjeti u nogometu. Velike lige su u utrci s vremenom da završe tekuća prvenstva. 

UEFA se nakon otkazivanja Eura okrenula osmišljavanju termina za završetak tekućih sezona u Ligi prvaka i Europskoj ligi. NBA liga silno se trudi pronaći način kako završiti sezonu, pa su se mogli čuti i vrlo domišljati prijedlozi kao onaj da se play-off odigra na američkom vojnom nosaču zrakoplova. Malo je realniji prijedlog da se sve odigra na završnom turniru u Las Vegasu tijekom lipnja. 

Nažalost, ovakav rasplet je nužan i neizbježan jer je ugroza od COVID-19 puno veća od želje publike za sportom i samih aktera za natjecanjem. 

Značaj medija Financijske gubitke neće osjetiti samo klubovi, sportaši i sportski kolektivi. Mediji su ti koji će također biti pogođeni ovakvim događajima. Prije svega, oni sportski, a pogotovo televizija kao elektronički medij. 

Kao što je već navedeno, klubovi u svijetu najviše su izgubili time što ne dobivaju dio kolača od TV prava za koja televizije izdvajaju desetke milijardi eura godišnje. Tolikim ulaganjima u sport televizijske kuće nepovratno su ga i promijenile. Nije više pitanje sporta ostavljeno sportskim djelatnicima, nego se u mnogočemu pita i medije koji obilato plaćaju svoje mjesto za tim stolom. 

Mnoštvo tradicionalista u svijetu sporta problematizira takav odnos sporta i medija i podsjećaju da bi mediji tu trebali biti radi sporta, a ne obrnuto. Postavlja se pitanje kako će ovaj trenutak oblikovati i taj odnos. Hoće li ovo oslabiti apetite medijskih kuća jer će shvatiti da je sport podložan ovakvim rizicima i da to ima za posljedicu velike financijske gubitke ili će se pak ovo sve shvatiti kao jedno ekscesno razdoblje koje se u procjenama rizika ni ne valorizira. 

Činjenica je zapravo da je ovo razdoblje samo dodatno pojačalo značaj medija, a pogotovo TV-a. I taj značaj u budućnosti će sve više rasti. Pitanje je koliko će vremena proći nakon što se sportovi nastave i dok se ljudi ponovno osjete ugodno u društvu desetaka tisuća na stadionima. 

To podcrtava najbolje objava talijanskih vlasti koje su iznijele podatak da je, po njihovim procjenama, utakmica osmine finala Lige prvaka između Atalante i Valencije bio jedan od okidača krize koja ja nastupila. Oni procjenjuju da se na toj utakmici stvorilo oko 40.000 klastera u Italiji. 

Gledajući takve podatke, većina ljudi osjetit će se najsigurnije u svojim domovima i naslonjačima. Iz te sigurnosti, sport će pratiti preko TV prijamnika i takvim raspletom TV kuće uvelike će profitirati, a sport će postati još ovisniji o novcu za TV prava.

Nastavak teksta čitajte na Večernji.ba.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)