U subotu, 30. novembra, isključite sve svoje probleme i dođite na dobru zabavu muziku i ples! Jer neke stvari se u životu ne propuštaju, ako se za njih ukaže prilika!

Jedna od takvih je, definitivno, i antologijska kantata "Carmina Burana" Carla Orffa koja redovno puni dvorane širom svijeta, a upravo će ona u subotu biti izvedena u Sarajevu, u KSC Skenderija (dvorana "Mirza Delibašić") sa početkom u 20 sati.

Kaže to maestro Emir Nuhanović, "glavni krivac" za muzičko-scenski spektakl u kojem će ovog vikenda moći uživati i sarajevska publika, koji je tim povodom dao intervjuu za DEPO Portal.   

Gospodine Nuhanoviću, Vaša Fondacija za kulturu i obrazovanje 'Amadeus' u Sarajevo dovodi vrhunske operne pjevače i baletne umjetnike Nacionalne Opere i Baleta Republike Sjeverne Makedonije. O čemu se zapravo ovdje radi?

Ovim monumentalnim djelom Carla Orffa, vjerovatno najvećeg autora scenske muzike 20. stoljeća,  predstavit će se simfonijski orkestar, hor, solisti, baletni ansambl Nacionalne Opere i Baleta R.Sjeverne Makedonije, ali i dječiji hor sastavljen od mališana iz sedam gradova BiH. "Carmina Burana" je skup satiričnih pjesama napisanih u 12. i 13. stoljeću na latinskom i njemačkom jeziku, a pripadaju tzv. Vaganskoj lirici koju su zapisivali anonimni pjesnici. Dvadeset i pet pjesama iz tog ciklusa bile su inspiracija njemačkom kompozitoru Carlu Orffu da komponuje ovo veličanstveno djelo - kantatu Carmina Burana i izvede je prvi put 1937. godine u Frankfurtu. Tom prilikom izrečena Orffova izjava da "..sve što je učinio prije kantate 'Carmina Burana' može biti uništeno, jer je nevažno!" - ostala je do danas upamćena.

Tekstovi govore o slavljenju životnih užitaka, dolasku proljeća i ljubavi. Kantata je uokvirena horskim dijelom "O, Fortuna", koji nosi glavnu tematiku djela, prolaznost života i upravo je taj horski dio najzaslužniji za planetarnu popularnost, koja je u naše doba postala omiljena muzička podloga za bezbrojne reklame i fantastične holivudske blockbustere.

Kao jedno od najpopularnijih djela klasične muzike, "Carmina Burana" garantuje siguran uspjeh i kod šire publike, jer je Orffova muzika poletna, direktna, komunikativna, melodijski i ritmički snažna! Tajna uspjeha ovog djela objašnjava se još i životnom radošću koja izbija iz svake otpjevane i odsvirane note. Život pun snage, duha i radosti što postojimo plijeni publiku na svim meridijanima.

Očito je da bh. prijestolnici nedostaje ovakvih događaja – zašto je to tako, ima li za njih (dovoljno) interesa?

Upravo sa ovom "Carminom Buranom" jasno se vidi da je sarajevska publika ta koja zna prepoznati i vrijednu muziku i dobre izvođače - ovakvih dešavanja treba biti više. Muzički ansambli treba da postoje zbog publike, a ne obrnuto. Publika treba biti u centru pažnje.

Svaki proizvod koji ima veliki broj konzumenata je dobar proizvod - ova "Carmina Burana" je gotovo u cijelosti našla put do publike iz gotovo cijele BiH: od Tuzle, Zenice, Travnika, Visokog, Viteza, Jajca, Konjica, Mostara, Lukavice, Kalesije, Maglaja Tešnja..... Na to sam ponosan.

Koliko je izazovna produkcija jednog ovako velikog događaja u BiH, s obzirom na ogroman broj učesnika – tu su filharmonija, hor, solisti, baletni ansambl...? Vi ste trenutno u Makedoniji na probama, kako teku posljednje pripreme?

Ovo je jako složen projekat koji zahtijeva sinhroniziran rad više ljudi. Samo organizacija puta za preko 200 umjetnika iz Republike Sjeverne Makedonije izuzetno je veliki posao, a onda scena, svjetlo, zvuk, smještaj , ishrana.... Naravno, kod nas u Bosni pravi prijatelji se odmah nađu da pomognu i poture sebe da sve prođe kako treba i, na svu sreću, ima ih više od onih koji se tu nađu da vam odmognu - a vjerujte ima i onih kojima ovakvi događaji nisu nimalo dragi i sve čine da opstruiraju svaki pokušaj dobrog u našoj BiH i Sarajevu.

Shodno tome, moramo priznati da često veliki muzički i umjetnički događaji, koji se dešavaju u susjednim državama (prije svega u Beogradu i Zagrebu) zaobilaze bh. prijestolnicu. Da li nam nedostaje snage da ih organizujemo ili naprosto nismo interesantni kao publika pred kojom bi isti bili izvedeni? Sarajevo je prije 30-tak godina bilo centar velikih muzičkih, kulturnih i brojnih drugih zbivanja, šta mu nedostaje danas da bi to ponovo bio?      

Prije više od godinu dana sam bio zamoljen od jednog našeg "funkcionera" da organizujem koncert proslavljenog Andrea Rijea (Andre Rye) i Dejvida Gareta. Kad sam uspio stupiti u kontakt sa njihovim menadžerima i sa njima lično i naći neke termine, naš "funkcioner" se više nikad nije javio... Ostao je gluh i za ovu "Carminu"...

Šta mislite o koncertnoj sceni u BiH, da li je živa, na kakvom je nivou?

Muzička scena u BiH bi bila mnogo bolja kad ne bi bilo ljudi koji misle da su samo oni ti koji  treba da kreiraju ukupna umjetnička zbivanja. Mnogo je kritizera - a malo onih koji su spremni da se uhvate u koštac sa nekim djelom i predstave i sebe i to djelo publici.

Posljednjih godina dosta radite u Turskoj - dirigovali ste Istanbulskim simfonijskim orkestrom, radili na operi 'Hasanaginica' u Državnoj Operi i Baletu u Istanbulu, pisali muziku za seriju o Aliji Izetbegoviću... Kako je došlo do vaših angažmana u Turskoj i kako biste ocijenili kulturnu saradnju dvije zemlje?

Svaki naš umjetnik koji djeluje isključivo u Sarajevu - ili čak ne svira ni u Sarajevu već samo svoje "znanje" prenosi mlađima, treba da preispita sebe. Ako u današnje vrijeme slobodnih komunikacija ne možete da svirate i djelujete kao umjetnik i van granica Sarajeva i BiH, onda tu nešto ne valja. Ja radim ne samo u Turskoj već i na Kipru, Italiji, Francuskoj, a evo krenula je jedna uspješna suradnja i sa Sjevernom Makedonijom. I nisam imao nikoga da me "pogura" bilo gdje. To u svijetu ne funkcioniše baš tako kao kod nas. Ako si dobar i znaš svoj posao, vrata su vam otvorena.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/md/ad)