Tihim okeanom pluta golema "splav" sastavljena od vulkanskih stijena koja se prostire na 150 kvadratnih kilometara, objavili su naučnici.
"More" plavca, lake i spužvaste stijene, veličine 20.000 nogometnih igrališta prvi su sredinom augusta uočili australski nautičari, prenosi u ponedjeljak BBC.
Stručnjaci kažu da vjerovatno potječe od podzemnog vulkana kod Tonge koji je prema satelitskim snimkama erumpirao 7. augusta.
Nautičari su upozoreni da se ne približavaju zbog potencijalne opasnosti.
Plavac je laki, šupljikavi kamen koji može plutati na površini vode i nastaje kada se magma vrlo brzo ohladi.
Golema "splav" od takve stijene najverovantije se pojavljuje kada se vulkan nalazi u plitkim vodama, pojašnjavaju stručnjaci.
Australski par koji je katamaranom plovio na otočje Fidži prvi ga je uočio kada je tokom noći u njega slučajno uplovio.
"Valovi su se odjednom smirili i brod se zaustavio", rekli su Michael Hoult i Larissa Brill o toj noći 16. augusta. "Glatka nakupina se na mjesečini prostirala dokle god je pogled sezao".
U jednom trenutku su zaglavili, ali su se uspjeli izvući. Uzeli su uzorke stijene, neke veličine košarkaške lopte i poslali ih na univerzitet Queensland.
Geolog Scott Bryan kaže da se takve mase u toj regiji mogu vidjeti svakih pet godina. "Fenomen se pojavljuje s vremena na vrijeme. Kako su otoci usred okeana, ljudi ga opaze, ali se onda poslije ne može naći", pojasnio je. "Ponekad se čini kao da se cijeli okean pretvorio u kopno".
"U ovome trenutku na okupu je više od bilion komada plavca, ali masa će se s vremenom raspasti i raspršiti po tom području", dodao je.
"Splav" se trenutno kreće prema Fijiju i vjerovatno će proći pored Nove Kaledonije i Vanuatua, a dijelovi bi mogli doći do Australije.
Kako se masa nošena okeanskim strujama bude kretala, plavac bi mogao postati novi dom morskim životinjama, kažu stručnjaci.
"Velik broj životinja može se uhvatiti za stijene i tako prijeći hiljade kilometara. Prema tome, to je način da se na nekim mjestima obnovi ekosistem, ali tako mogu stići i invazivne vrste", upozorio je dr. Martin Jutzeler sa univerziteta na Tasmaniji.
Dođe li do Australije, to bi moglo pomoći u obnovi Velikog koraljnog grebena, ističu naučnici.
(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!