Međutim, ne može se osporiti da događaji poput unošenje zastave RS u Predsjedništvo, njeno uklanjanje, zahtjev za izbacivanje ratne zastave BiH iz kabineta Šefika Džaferovića, potom postrojavanje počasne jedinice OS BiH na Bobovcu mimo volje ministarke odbrane, te novi pokušaj Bošnjaka da 25. novembar svima u BiH nametnu kao praznik – udaraju na emocije Bošnjaka, Srba i Hrvata, kojima je u takvom stanju lako manipulisati, piše Srpskainfo.

– To govori da smo taoci tih vrsta politika koje još nisu završile na polju identiteta i nacionalne pripadnosti – smatra politička analitičarka Tanja Topić.

Ona za Srpskainfo dodaje da navedeni događaji ilustruju tri različita konceptuološka pogleda na BiH, koja su potpuno isključiva.

– Ti koncepti idu u pravcu međusobnog stvaranja napetosti. Među njima nema ni trenutka spremnosti ni političke volje da bude imenovan najmanji zajednički imenitelj, barem jedno pitanja oko kojeg će se usaglasiti – zaključuje Topićeva.

Profesor Filozofskog fakulteta Banjaluka Miodrag Živanović smatra da pomenute političke igrarije simbolima, identitetom i državnošću ne zaslužuju mnogo riječi.

– To je ispod svakog dostojanstva i ništa drugo vam ne mogu reći – kaže Živanović.

Profesor Filozofskog fakulteta Sarajevo Enver Kazaz kaže da mu se sva ova dešavanja „gade“.

– Ponašaju se kao seoske žene koje jedna drugoj zabijaju prst u oko – ilustruje Kazaz.

Kada je riječ o proslavi „dana držanosti BiH“, i ove godine vidljiv je pokušaj da se pokaže direktna veza državnosti između srednjovjekovne Bosne iz ere Kotromanića, ZAVNOBIH i antifašizma, sve do sadašnje, Dejtonske BiH.
Istoričar Čedomir Antić smatra da je to besmisleno, jer je BiH koja je nastala 1945. bila neraskidivo vezana za jugoslovensku federaciju.

– Kada su odlučili da se otcijepe kršeći Ustav SFRJ i tadašnje SRBiH tako što su poništili ravnopravnost srpskog naroda i tako što su proglasili rezultate neuspjelog referenduma, oni su time prekinuli svaku vezu sa SRBiH kakva je nastala u vrijeme ZAVNOBIH. Besmisleno je pozivanje na taj praznik, posebno je ružno što se bosanski nacionalizam dijelom poziva na tu tradiciju, a dijelom je odbacuje – kaže Antić za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, besmisleno je pokušavati nešto slično i sa srednjovjekovnom Bosnom, koja jeste dio tradicije i bošnjačkog, i hrvatskog i srpskog nacionalnog pokreta.

– Međutim, ta država nije bila prethodnica zemlje koju je stvarao Izetbegović. On tradiciju svoje države vezuje za carstvo koje je uništilo tu državu – objašnjava Antić.

On smatra da Bošnjaci insistiraju na 25. novembru kao danu državnosti iz dva razloga –  da bi bili ravnopravni sa drugim jugoslovenskim republikama, ali i zbog toga da bi svakoga ko odbije da slavi taj praznik optužili da je protiv antifašizma, što je manipulacija. Antić smatra da bi dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma mogao da bude jedini datum državnosti BiH oko koga bi se mogli složiti svi.

– Siguran sam da je to Dejton. Bošnjačka strana je potpisala Dejton, jer su vjerovali da je on privremen, ali nije bilo tako. Mogli bismo da kažemo da je to u realnim okolnostima najfunkcionalnija država, koja predstavlja kompromis težnji sva tri naroda – kaže Antić.

(Srpskainfo/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)