Izvor: Jutarnji.hr

Iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif u New Yorku je u ponedjeljak izjavio kako se nada da rat u Jemenu neće izazvati izravni sukob njegove zemlje i Saudijske Arabije.

1. Zašto su te dvije države u sukobu?

Nakon Islamske revolucije 1979. Iran je uspostavio vlast za koju je smatrao da je model koji bi trebale prihvatiti sve muslimanske zemlje pa je “izvoz revolucije” postao jedan od aksioma vanjske politike ne samo u regiji.

Saudijska Arabija u svojoj političkoj svijesti ima ugrađenu averziju prema rušenju režima na bilo koji način, vojno ili demokratski. Posebno su osjetljivi, kao čuvari najsvetijih muslimanskih mjesta, na zemlje koje osporavaju tu njihovu ulogu. A iz Teherana su stizale ideje da bi Meku i Medinu trebalo pretvoriti u eksteritorijalni prostor. E, to se dvoru u Rijadu nikako nije sviđalo.

Konkurencija se razvila i na ekonomskim pitanjima. Obje zemlje svoju ekonomiju temelje na izvozu nafte i plina, ali Iran je veći te ima diverzificiraniju privredu. No, ona je u svom razvoju zaustavljena sankcijama zbog razvoja nuklearnog programa. Rijad je u tom razdoblju cvao: Teheran je bio pod udarom Vijeća sigurnosti, a Arabija je, uz sve svoje ozbiljne manjkavosti, glavni saveznik Amerike.

Tada je počeo rat u Siriji koji je sve to izokrenuo, Iran se pokazao izuzetno snažnim braniteljem svojih saveznika, a konačni je udarac Arabiji bio sporazum svjetskih sila s Iranom o nuklearnom programu.

Tog je trenutka dvoru postalo jasno da je njihova regionalna dominacija ugrožena.

2. Kolika je stvarna prijetnja?

Velika, vrlo velika. Zemlja je u potpunosti propala, Iran preko Houthija kontrolira važnu luku prema Crvenome moru, a snage saudijske koalicije nikako da ostvare vojni i politički uspjeh. Jemen tone u glad i bolest, hara kolera: od 27. travnja do 17. jula zabilježeno je 356.591 slučaj kolere od koje je 1802 ljudi umrlo. U zemlji su se ukotvili i teroristi al-Qa’ide.

Iranu je posebno važno da ne dođe do prelijevanja rata na susjedni Oman s kojim kontrolira Hormuški tjesnac, žilu kucavicu transporta nafte.

Saudijska Arabija se suočava s problemom koji bi je mogao potaknuti na iracionalnu akciju: operaciju u Jemenu je počeo kraljev sin Muhamed bin Salman koji je poznat kao radikal i sklon brzopletim odlukama. Ako se neuspjeh nastavi, on bi, sada kao prestolonasljednik, mogao krenuti u otvoreniju ofanzivu u Jemenu na što bi Iran reagirao. O tome je govorio Zarif.

Bilo kakav izravni sukob iranskih i saudijskih snaga niti jedna od vlasti ne bi mogla minorizirati jer bi povlačenje bilo znak slabosti pa bi na dvoru skočili Muhamedovi neprijatelji, a u Iranu bi konzervativci odmah zatražili odgovornost predsjednika Hasana Rohanija.

3. Koji je uticaj krize u Kataru?

Saudijska Arabija je napravila veliku pogrešku otvaranjem spora s Katarom. Ta je mala, ali izuzetno bogata zemlja ubrzo dobila podršku dva moćna saveznika, Irana i Turske. Stoga je Rijad, umjesto da ojača, dovođenjem nove moćne sile oslabio svoj regionalni utjecaj.

Katar je dobio i podršku SAD-a, a zatim i Francuske. Doha je mirna i kreće u protunapad. Nakon što je objavljeno da Arapski Emirati, saudijski saveznik, stoje iza hakiranja katarske novinske agencije, otvara se pitanje bi li trebala Međunarodnom kaznenom sudu tužiti Rijad i ostale koji su joj nametnuli blokadu.

Daljnji neuspjeh, kad je riječ o katarskoj krizi, mogao bi doliti ulje na vatru i katalizirati radikalne planove na dvoru u Rijadu.

Nastavak teksta čitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)