Gazi Husrev-begova biblioteka je u čast mjesecu ramazanu upriličila izložbu rijetkih prijepisa prijevoda Kur'ana pod nazivom "Prijevodi Kur'ana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci", a autori su Fatima Tinjak i Hamza Kurtanović.

Kur'an, Božija riječ napisana i sakupljena u zbirku - mushaf predstavlja prvu knjigu napisanu na arapskom jeziku, a istovremeno je to najčitanija i najprepisivanija knjiga na svijetu.

U stalnom traganju da se Sveti tekst razumije što bolje i da bude što bliži vjernicima, pokušaji prijevoda Kur'ana na različite jezike prisutni su od najranijih vremena.

Kurtanović navodi da, kada je riječ o prevodima Kur'ana na bosanski jezik, u rukopisnoj kolekciji GHBB treba izdvojiti tri mushafa, od toga dva čine prijepisi mushafa prijevoda Muhameda Pandže i Džemaludina Čauševića, dok treći prijevod je našeg najznačajnijeg prevodioca mushafa Besima Korkuta.

- Ova tri prijepisa mushafa na bosanski jezik su značajni kako za biblioteku tako i za BiH, budući da su ovo jedina tri prijepisa na bosanski jezik koji se čuvaju u našim rukopisnim kolekcijama – kazao je Kurtanović za Fenu.

Inače, tradicija integralnog ili parcijalnog prevođenja Kur'ana na prostoru Balkana datira s kraja 19. stoljeća.

Autor prvog prijevoda Kur'ana na srpsko-hrvatski jezik, Mićo Ljubibratić, potpisuje prijevod kojeg je Državna štamparija Kraljevine Srbije izdala 1895. godine u Beogradu. Taj prijevod sačinjen je na osnovu francuskog ili ruskog prijevoda.

Gazi Husrev-begova biblioteka čuva 20 rukopisnih prijepisa Kur'ana, od toga su neki na osmansko-turskom, perzijskom, a neki na bosanskom jeziku.

- Međutim, pored rukopisnih prijepisa, vrlo su značajni i štampani prijevodi, od kojih imamo 10 na bosanskom jeziku. Ne govorimo o broju izdanja koja se čuvaju u Gazinoj biblioteci, već o ukupnom broju prijevoda koji su urađeni ili sačinjeni na bosanskom jeziku – pojašnjava Kurtanović.

Osim toga, čuvaju se i prijevodi na 16 stranih jezika, pored ostalih, na romskom, esperanto, češkom, mađarskom, japanskom jeziku.

A kada je riječ o prijevodima na bosanski jezik, ili, kako Kurtanović kaže, prevodilačkim poduhvatima naših autora, treba izdvojiti prijevode hafiza Seida Zenunovića, Mustafe Fatina Kulenovića i prijevode Hilmije ef. Šarića.

- Neki od tih prijevoda nažalost nisu sačuvani, ali postoje jasni tragovi o njihovom postojanju, a mi smo to pokušali na poseban način rekonstruirati kroz ovu izložbu – pojasnio je Kurtanović.

Kao prvi poznati prijevod pojedinih dijelova Kur'ana pojavljuje se prijevod Muhameda Seida Serdarevića s početka 20. stoljeća, koji je u tri nastavka u sarajevskom listu Misbah komentirao nekoliko kur'anskih ajeta pod naslovom Tefsiri šerif.

Izložba će javnosti biti dostupna do 28. aprila.

(FENA/ad)