Zbog primjene novog sistema naručivanja pacijenata za specijalističke i kontrolne preglede u domovima zdravlja i bolnicama koje vrše ljekari opće prakse elektronskim putem, građani Kantona Sarajevo su još prije nekoliko godina (kad je uveden sistem) mislili da je čekanju došao kraj.

Međutim, sistem jeste funkcionalan, ali se pregledi još čekaju po mjesec, dva, tri i više. Čak i kad dođu u dogovoreni termin, korisnici zdravstvenih usluga znaju opet čekati, jer je u isto vrijeme naručeno njih nekoliko. Žale se, ali, kako nam kažu, to ne pije vode, jer je to problem koji se godinama ne rješava. Stoga smo zatražili odgovor od Armana Šarkića, glasnogovornika Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo, koji kaže za Oslobođenje da na čekanje pregleda utječe nekoliko objektivnih faktora.

Jedan od njih je stepen hitnosti koji procjenjuje ljekar opće prakse.

- Ukoliko je pregled hitan, odnosno CITO, tako se i postupa. Ukoliko je riječ o kontrolnim pregledima, onda se pacijenti naručuju. Naravno, svi žele na pregled odmah jer, logično je, mi smo sebi najpreči. Međutim, ljekar je taj koji prati stanje pacijenta i određuje stepen hitnosti. Na probleme sa terminima utiču i faktori nedovoljnog medicinskog kadra, zatim bolovanja ljekara, ali se stalno ulažu napori da bi se smanjile sadašnje liste čekanja za pojedine zdravstvene usluge - kaže Šarkić.

On posebno navodi da liste čekanja zavise i od općina u Kantonu. Tvrdi da pojedini domovi zdravlja, poput onog u Novom Gradu, imaju najviše pacijenata.

- Novi Grad je najmnogoljudnija općina i zbog velikog broja pacijenata liste čekanja su malo duže - objašnjava Šarkić.

Infektolog Ednan Drljević, koji je nedavno iz Opće bolnice ispraćen u penziju, dijeli Šarkićevo mišljenje.

Smatra da ljekar određuje hitnost pregleda, ali dodaje i da ljekari opće prakse mogu neke preglede uraditi tako da pošalju pacijente specijalistima, kod kojih opet moraju čekati termin.

Nisu ni svi domovi zdravlja jednako opterećeni, pa je najveća gužva u onom novogradskom, koji pripada najmnogoljudnijoj općini

- Na primjer, ultrazvuk bi mogli raditi ljekari u domovima zdravlja. Obuka za to traje kratko. Također, kad šalju pacijente na određeni specijalistički pregled, morali bi imati više indikacija, odnosno procijeniti koliko su one opravdane za magnetnu rezonancu ili bilo koji drugi pregled. Mislim da bi morala da se vodi evidencija o tome. Ljekar koji upućuje na specijalistički pregled bi morao voditi računa o indikacijama, a ako se na pregledu pokaže da nije bilo dovoljno indikacija, onda bi neko morao da odgovara za to - naglašava Drljević.

Dodaje kako svi ti pregledi koštaju, a opterećuje se i sistem ukoliko neki od pacijenata izrazi želju da želi određen pregled.

Doktor upozorava i na problem organizacije i preraspodjele medicinskog kadra.

- Ukoliko je potreba za više UZV-ova ili nekih drugih specijalističkih pregleda, mislim da ne bi bilo zgoreg kad bi ljekari radili u dvije smjene kako bi se rasteretio sistem - ističe Drljević.

(Oslobodjenje.ba/DEPO PORTAL/au)