Američki State Department objavio je izvještaj o vjerskim slobodama u Bosni i Hercegovini za prošlu godinu. 

Ustavi BiH i entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, garantiraju slobodu religijske misli i prakse te zabranjuju religijsku diskriminaciju. Brčko distrikt BiH se pridržava nacionalnog zakona o vjerskoj slobodi, dok se u Ustavu BiH rezerviraju posebne funkcije za pripadnike "konstitutivnih naroda" - Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Vlada nije uspjela ispoštovati odluku Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. kojom se nalaže otvaranje pozicija u Predsjedništvu i Domu naroda parlamenta za etničke grupe izvan tri konstitutivna naroda, iako su politički lideri vodili razgovore o izbornim i ograničenim ustavnim reformama koje bi, prema međunarodnim stručnjacima, implementirale odluku suda. Pregovori su se međutim završili u ožujku bez postizanja dogovora. Tokom godine, vlada nije uložila napor da odobri ponovno uspostavljanje dvije zajedničke komisije koje su potrebne za provedbu sporazuma između države i Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve, što je bilo kritikovano od Katoličke crkve.

Tokom godine zabilježeni su napadi, uznemiravanja i prijetnje članovima različitih vjerskih zajednica u zemlji, uključujući vandalizam protiv jevrejske imovine.

Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine (IRC) prijavilo je 15 slučajeva vandalizma vjerskih objekata i groblja, kao i dva incidenta protiv vjerskih dužnosnika. 

U svom izvještaju za 2021. godinu, Komisija Islamske zajednice, koju čine članovi Islamske zajednice, a kojom predsjedava Goraždski muftija Remzija Pitić, istaknula je da je nastavak korištenja pravoslavnih simbola i ikonografije u javnim institucijama u RS-u, uključujući škole, prekršaj načela odvajanja religije od države te načela jednakosti svih vjerskih zajednica i crkava pred zakonom.

Komisija je također navela i kritizirala praksu koja traži od muslimanske djece upisane u javne škole u RS-u da sudjeluju u proslavama pravoslavnog blagdana sv. Save, zaštitnika pravoslavnih škola, koji se obilježava 27. januara.

Komisija Islamske zajednice također je istaknula u svom izvještaju za 2021. godinu retoriku Milorada Dodika, tadašnjeg člana Predsjedništva BiH, koji je Bošnjake nazivao "Muslimanima", što je, prema izvještaju, svelo njihovu etničku pripadnost na vjersku grupu, dok nije spominjao vjersku pripadnost kada se referirao na Hrvate i Srbe.

Tokom godine, Predsjedništvo BiH nije razmotrilo sporazum koji je sastavljen 2015. godine između države i Islamske zajednice, a koji bi, ako ga odobri Predsjedništvo i parlament, priznao i regulisao islamske prehrambene restrikcije u javnim ustanovama, pružio smještaj zaposlenicima javnog i privatnog sektora za dnevne molitve i omogućio slobodno vrijeme za prisustvovanje petkom molitvi, kao i jednokratno putovanje u Meku na hadž.

Prema izjavi dužnosnika Islamske zajednice, Predsjedništvo BiH nije razmotrilo sporazum zbog protivljenja Milorada Dodika, tadašnjeg člana Predsjedništva BiH, koji je blokirao razmatranje sporazuma tokom svog mandata od novembra 2018. do novembra 2022. godine i javno izjavio da bi sporazum dao veća prava muslimanima nego drugim vjerskim zajednicama.

Dužnosnik Islamske zajednice nije se složio s Dodikovom tvrdnjom. Izvještaj Komisije Islamske zajednice za 2021. godinu navodi da nedonošenje i odobrenje sporazuma predstavlja diskriminaciju muslimana i njihovih vjerskih prava.

Izvještaj također navodi da odgađanje i blokiranje procesa usklađivanja nacrta sporazuma negativno utiču na slobodu vjeroispovijesti i diskriminiraju Islamsku zajednicu i muslimane, za razliku od druge dvije glavne vjerske zajednice - Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve - koje imaju sporazume s državom, iako se ne primjenjuju, zaključuje se u izvještaju o vjerskim slobodama američkog State Departmenta.

(Fena/rm)