Izvor: Deutsche Welle
Piše: Samir Huseinović

Ocjene mnogih analitičara su da je Schmidtovim amandmanima na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH favoriziran etno-nacionalni koncept odlučivanja u Federalnom parlamentu. Kritičari, među kojima i direktor ljubljanskog Instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović, ističe kako je to bio jedini način da se „u skladu sa lobiranjem čelnika Republike Hrvatske" u federalnom Domu naroda učvrsti pozicija najuticajnije stranke bosanskih Hrvata, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

To je aktueliziralo i poziciju još jedne nacionalne stranke, najuticajnije političke partije Bošnjaka – Stranke demokratske akcije (SDA), bez čijeg potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende sada nije moguće formirati entitetsku Vladu. Iako su bošnjački glasovi na oktobarskim općim izborima u značajnoj mjeri otišli i strankama „građanske orijentacije", SDA je, zajedno sa partnerskom DF Željka Komšića, zadržala kontrolu u Klubu Bošnjaka u Domu naroda Federalnog parlamenta, što je omogućilo izbor Lende za potpredsjednika Federacije. Lendo sada insistira da se u pregovore o formiranju Vlade uključi i njegova SDA, iako je rok za njeno formiranje istekao 6. aprila.

Blokada umjesto deblokade

„Nametnute odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj noći 2. oktobra 2022. bile su nakaradne i nisu deblokirale nego zablokirale politički proces. BiH treba simetrična rješenja u oba entiteta koja danas djeluju kao 'raštimani orkestar', što je jedan od glavnih uzroka nefunkcionalnosti BiH", kaže Zijad Bećirović. On podsjeća da je za formiranje Vlade Federacije BiH, prema Ustavu, potrebna saglasnost predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare (HDZ), i dvojice potpredsjednika – Igora Stojanovića (SDP – Socijaldemokratska partija BiH) i Refika Lende (SDA).

Svojevrsnu pat-poziciju moguće je riješiti dogovorom političkih partija, ali nijedna ne odstupa od početnih pozicija. SDA vjeruje da joj u skladu s izbornim rezultatima pripada udio u vlasti, a čelnici te stranke govorili su kako je rješenje u savezu SDA-HDZ-SDP. Osmorka se drži saveza sa nacionalnim strankama „bez kojih nije moguće formirati vlast" – sa HDZ-om na nivou Federacije BiH te SNSD-om (Savezom nezavisnih socijaldemokrata) i HDZ-om na nivou države BiH. Pri tome, Osmorka, HDZ i SNSD ne žele savez sa SDA.

Christian Schmidt: „Neće više biti finalnih poziva"

Ako politički dogovor nije moguć, onda jeste nova intervencija Christiana Schmidta. Šef OHR-a (Office of the high representative) je to indirektno najavio 7. aprila u Sarajevu. „Maksimalistički zahtjevi, etno-nacionalističke taktike zastrašivanja i neprihvatanje političke realnosti neće pomoći da Federacija krene naprijed... Odgovorni političari trebaju ostaviti po strani svoje stranačke i pojedinačne interese i priznati više interese Federacije, države i njenih građana... Opredijeljen sam u namjeri da osiguram da se poštuje volja građana... Onima na koje se ovo odnosi treba biti jasno – ovo je finalni poziv da se urazume! Neće biti više finalnih poziva", osnovne su poruke Christiana Schmidta.

Zijad Bećirović vjeruje da bi bilo „veoma opasno" nametnuti odluku prema kojoj bi predsjednica Federacije, Hrvatica Lidija Bradara i njen koalicijski partner iz SDP-a, Srbin Igor Stojanović formirali Vladu bez pristanka Bošnjaka Refika Lende, posebno ako bi takva odluka bila privremenog karaktera, što je opcija za koju se zalaže HDZ. „Opasna je i opcija prema kojoj bi se Vlada mogla formirati bez saglasnosti jednog od potpredsjednika, a da mu se naknadno omogući ulaganje veta. Sve bi to vodilo u još veću političku neizvjesnost, pa i ugrožavanju stabilnosti. Bojim se da se u ovom slučaju radi o opasnom poigravanju sa mirom u BiH", kaže Zijad Bećirović.

Može odluka OHR-a, ali samo „kratkoročna"

Index.hr prenosi da je predsjednik HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović rekao kako „sve hrvatske stranke insistiraju da visoki predstavnik donese jednokratnu odluku koja bi deblokirala izbor vlade Federacije BiH", protiveći se trajnim izmjenama ustava „koje bi oslabile poziciju Hrvata". HDZ je za „kratkoročnu" odluku Schmidta jer bi se „trajna", kako tvrde pojedini analitičari, u nekom budućem izbornom ciklusu mogla primijeniti na HDZ BiH. „Nijedna hrvatska opcija neće podržati nikakva trajna rješenja. A i sva druga rješenja kojim bi trebalo nešto korigirati u Izbornom zakonu moraju podrazumijevati i legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH i u domovima naroda", prenose mediji u BiH Čovićevu izjavu.

I član redakcije časopisa Forum Bosnae, politički analitičar Žarko Papić, potvrđuje da Schmidtove odluke nisu riješile problem blokada, ali „zasluge" za odluku šefa OHR-a od 2. oktobra ne pripisuje isključivo lobiranju Hrvatske, nego ih tumači kroz prizmu promjene međunarodne politike prema BiH, ali i regionalnih pa i globalnih odnosa. „Naravno da Hrvatska vrlo intenzivno lobira, ali je odluka Amerikanaca bila odlučujuća. Čak mislim da je Schmidt bukvalno saopćio ono što je napravljeno negdje blizu Washingtona, ako ne u samom Washingtonu", kaže Papić za DW.

On ističe kako se time htjelo odgovoriti na orijentaciju dijela političkih struktura u BiH ka „unitarizaciji, ukidanju konstitutivnosti i uvođenju izbornog principa jedan čovjek – jedan glas". „To je, prije svega, zagovarao DF Željka Komšića, čemu se prislonila i SDA pa i dobar dio 'građanske' orijentacije", kaže Papić.

Promjena politike moćnika prema BiH

Sagovornik DW-a vjeruje da se nakon dugotrajne podrške takvoj orijentaciji „koja je posebno bila izražena u vrijeme bivšeg visokog predstavnika Paddya Ashdowna", međunarodna zajednica sada okrenula nacionalnom konceptu „želeći osigurati punu političku nacionalnu ravnopravnost". Opcija je bila Schmidtovo povećanje broja delegata u klubovima naroda. „Greška je u tome što nije predviđen rezervni mehanizam, u slučaju da se odlukom ne riješi pitanje blokada – šta je sljedeće? Ukoliko Schmidt bude išao na nove mjere, one ne bi trebale biti jednokratne. To bi bilo katastrofalno zato što bi, hipotetički rečeno, tako izabrana vlada ostala bez ikakve realne pozicije, ne bi imala autoriteta i bila bi opravdano izložena pogibeljnoj kritici", upozorava Papić.

„Mislim da bi najbolje rješenje bilo da se iskoristi model vitalnog nacionalnog interesa. Ako Lendo ne želi podržati Vladu Federacije bez SDA, sljedeći korak bi mogao biti da mora dobiti potvrdu svog stava od dvije trećine članova Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ukoliko nema tu podršku, njegov veto bi bio anuliran. Time bi se zadržao duh Ustava, a smanjio etnički uticaj u konačnom odlučivanju", smatra Papić.

On je, međutim, uznemiren insistiranjem Dragana Čovića da eventualna Schmidtova odluka u tom pravcu bude „kratkoročna". Kako je istovremeno i predsjednik RS-a Milorad Dodik u Beogradu rekao Aleksandru Vučiću da se „razmišlja o donošenju odluke o samostalnosti RS-a", Papić je kazao da je to „indicija novog zaoštravanja odnosa".

Schmidt – posljednji visoki predstavnik?

„Onda smo skoro na ivici haosa, jer Dodikova izjava u Beogradu znači da on traži od Vučića saglasnost za donošenje odluke o samostalnosti RS-a, a Čovićeva izjava o 'kratkoročnom' rješenju je bukvalno nevjerovatna, glupa i nemoguća", kaže Žarko Papić. Pojedini analitičari i mediji, ali i visoki zvaničnici u institucijama BiH odluke Christiana Schmidta i „promjenu" politike međunarodne zajednice u regiji dovode u vezu sa „prekompozicijom" zapadnog Balkana. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić nedavno je izjavio da se donedavni „bosanski saveznici" sada okreću „podršci ka albanskom, srpskom i hrvatskom nacionalizmu", što za posljedicu ima „težnje ka podjeli BiH".

Komšić je za Federalnu televiziju rekao da „potezi koje vuče međunarodna zajednica vode podjeli BiH" i da misli da „poslije Schmidta više neće biti visokih predstavnika". „On provodi američku politiku, uz podršku Britanaca. Evropskoj uniji (EU) se to ne sviđa, ali njoj je daleko važniji odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama nego vlastiti principi u BiH", kazao je Komšić, dodajući da sa rješenjima koja nameće Christian Schmidt „BiH nikada neće biti članica EU".

(DW/DEPO PORTAL/ad)