Šta je sporno sa Zakonom o porezu na dohodak? Kako kažu u Savezu samostalnih sindikata oporezivanje toplog obroka, oporezivanje regresa za godišnji odmor, oporezivanje troškova prijevoza, oporezivanje pomoći poslodavca radniku, piše N1.

Sve to u iznosu od 13 posto, u situaciji kada najniža plaća nije dogovorena, za koju u sindikatu kažu da bi trebala iznositi minimalno 1.000 KM. U protivnom, kako upozorava Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata, dodatne poreze, poslodavci bi mogli namiriti kroz plate radnika.

“Mi nemamo ništa protiv da se sve ovo oporezivanje uračuna u platu, ukoliko će se taj iznos podijeliti radnicima. U tom kontekstu mi smo napravili prijedlog zakona o minimalnoj plati da bude 1.000 KM i to nam je jedina garancija. Vi znate da je premijer u javnost izašao sa prijedlogom da minimalna plata bude 700 KM, uz uslov da se usvoji Zakon o porezu na dohodak i doprinosima. Kada to matematički posmatrate, minimalan plata 406 KM, 200 KM toplog obroka, 53 marke prevoza i 50 maraka regresa, dobićete taj iznos od 700 KM”; kaže Kečo.

U prevodu ništa radnik neće dobiti, ako dođe do izmjena zakona, a plata bude 700 KM. Mi čak sumnjamo da će radnik izgubiti, upozorava Kečo.

Uz proširenje poreske osnovice nužno je spustiti zbirnu stopu doprinosa, odnosno povećati minimalnu nadnicu. U protivnom, predložene mjere koristiće se samo za punjenje budžeta, slaže se i ekonomista Admir Čavalić. Primjećuje kako prema novom prijedlogu stanovnik Federacije plaća 10 posto poreza na prodaju nekretnine, ali i 10 posto poreza na naslijeđenu nekretninu, te nekretninu koju ste dobili kao poklon.

Postoji opcija da se sa 10 posto oporezuje nasljedstvo kao takvo. Pa ako imate nekretninu izuzetnih vrijednosti koje dobijete u nasljedstvo, moguće je da se oporezuje, što može biti vrlo visoka cifra posebno u odnosu na prosječne lične dohotke.

Mnogo je manjkavosti u vezi Zakona o doprinosima. Nepraveden i u odnosu na Ugovor o djelu. Dodatni nameti su predviđeni za freelancere, što u situaciji post covid krize nije dobro rješenje.

Komentira Irfan Čangić, zastupnik u Parlamentu FBiH:

“Tražio sam progresivnu stopu poreza. Da ljudi sa većim platama plaćaju veći porez, a ljudi sa manjim, manji porez. Nije prošlo. Poreske olakšice koje ste imali na djecu se izbacuju. Volontiranje, pripravnički staž preko 100 KM se oporezuje. Ali suština je da Vlada Federacije ne pregovara sa opozicijom i sa svojim socijalnim partnerima. Mislim da većina ni unutar sebe nema dovoljnu podršku da zakoni prođu. Jer treba još jednom reći da većina radnika ne bi dobila ništa, osim onih koji imaju minimalne plate, a nemaju topli obrok. S tim da bi teret poslodavcu bio veći za plate do 700 KM, nego što je danas, prije predloženih poreskih reformi.”

U atmosferi političke krize, rasta cijena, postkovida, novi nameti ne mogu donijeti ništa dobro, zaključuje Čavalić.

U vrijeme kriza se nikada ne treba voditi maksimom dodatnih nameta u kontekstu oporavka, egzistencije građana i normalnog funkcionisanja privrede. U svjetlu toga treba posmatrati i ove nacrte zakona. Ono što je problematično da zakoni o doprinosima i dohodak zastarjeli; pravljeni su prije pandemije kada su bili totalno drugačiji uslovi na tržištu. To se moralo promijeniti.

Tražili smo danas i pojašnjenje od federalnog premijera, Fadila Novalića. No on je nakon sjednice Vlade FBiH u Mostaru izbjegao novinare.

(DEPO PORTAL/dg)