Zakon o porezu na dodatnu vrijednost, kako bi bio u potpunosti usklađen s direktivom Evropske unije, morat će doživjeti izmjene, a novi zakon u formi Prednacrta upućen je u javnu raspravu koja će trajati do sredine decembra.

Konačnu odluku o finalnom nacrtu dat će Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH), koji će tako usvojen nacrt zakona proslijediti Vijeću ministara BiH na usvajanje.

Iz UIOBiH su kazali za Faktor da najviše primjedbi ima iz Udruženja poslodavaca.

- Primjedbe koje je Udruženje poslodavaca uputilo na Prednacrt ovog zakona bile su pomjeranje roka za plaćanje PDV-a sa 10. na posljednji dan u mjesecu te plaćanje i odbitak poreza za obveznike po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi. Poslodavci su istakli i kako je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi u kojoj strani prijevoznici ne plaćaju PDV, dok istovremeno domaći plaćaju – pojasnio je Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Zahtjevi da se PDV plaća po realizaciji naplate i da se rok za plaćanje PDV-a pomjeri na kraj mjeseca nisu dobili podršku Upravnog odbora UIO, tako da će, ukoliko sve ostane kao u Prednacrtu, PDV biti plaćan kao i do sada do 10. u mjesecu.

Kada su u pitanju diferencirane stope PDV-a, iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH ističu kako uvođenje diferencirane stope prije provođenja reformi koje imaju za cilj smanjenje budžetskih opterećenja ne predstavlja produktivnu mjeru.

Jedna od značajnijih izmjena je i oporezivanje nekretnina, a posebno sa stanovišta upotrebljavanih i nedovršenih nekretnina, tako da će i dalje od plaćanja PDV-a biti oslobođen promet objekata ili njihovih dijelova i zemlje na kojoj se objekti nalaze, ali samo ako je promet izvršen poslije prve upotrebe objekata ili njihovih dijelova. Za objekte ili njihove dijelove koji nisu upotrebljavani, oporezivanje će se vršiti za promet izvršen u roku od četiri godine od završetka izgradnje objekta ili njihovih dijelova do dana prve upotrebe.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje ističu da dolazi do izmjene u pogledu sadržaja PDV prijave, koja se zasniva na tome da pruži dosta jasniju sliku o poslovnim aktivnostima obveznika i razlozima iz kojih se zahtijeva povrat PDV-a po prijavi. Iako će nova prijava sadržavati znatno veći broj polja, ona je u dosta većoj mjeri prilagođena analitičkom načinu evidentiranja poslovnih promjena i reflektuje stanja na analitičkim računima značajnim za oporezivanje te će je biti lakše popunjavati u odnosu na postojeću prijavu s malim brojem polja koja zahtijevaju sintetizovanje podataka s više računa.

Prednacrtom zakona o PDV-u jasnije se definišu posebna pravila za oporezivanje, koja se odnose na male porezne obveznike, poljoprivrednike, turističke agencije i turoperatore, korištena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske predmete i antikvitete, promet dobara na javnim aukcijama i investiciono zlato.

Izmjena je izvršena i u pogledu uslova za određivanje statusa izvoznika, bitna za ostvarivanje prava povrata u roku od 30 dana, tako da se izvoznikom smatra obveznik koji ima realizovan izvoz u iznosu većem od 50 posto (za razliku od ranijih 30 posto) od ukupnog njegovog prometa.

Pravo na povrat stranim pravnim osobama, iako je vezano odredbom recioprociteta, znatno je prošireno u odnosu na postojeći zakon i bazira se na tome da se za povrat primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na odbitak ulaznog poreza.

Kada je riječ o registraciji za PDV i prestanak registracije, najznačajnija novina se odnosi na evidentiranje osoba - primalaca usluga za svrhe prijavljivanja i plaćanja PDV-a u slučajevima kada se obaveza plaćanja prenosi na primaoca usluge.

Prednacrtom zakona o PDV-u predloženo je povećanje praga za obaveznu registraciju sa 50.000 na 75.000 KM, što zajedno s visinom standardne stope predstavlja predmet politika indirektnog oporezivanja gdje posljednju riječ treba dati UO UIO.

Sistem novčanog kažnjavanja regulisan je na način da je u potpunosti harmonizovan s važećim prekršajnim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini i znatno se razlikuje u odnosu na postojeći zakon. Najznačajnije izmjene su u tome da je izmijenjena odredba o odmjeravanju kazne u visini koja predstavlja 50 posto obaveze za izlazni, odnosno ulazni PDV, a što je u vezi i s određivanjem visine prekršaja i za odgovornu osobu, kao i precizno definisanje instituta zastare za prekršaje.

Polazeći od općeprihavaćene odredbe da obveznik ima pravo odbiti PDV koji je obavezan platiti ili ga je platio prilikom kupovine dobara ili usluga od drugog obveznika, a imajući u vidu opća načela o finansijkom poslovanju propisana je obaveza ispravke odbijenog ulaznog PDV ukoliko se ne izvrši plaćanje dobavljaču u roku od 180 dana.

(DEPO PORTAL/dg)