Nakon što je platforma Amazon uvrstila BiH kao zemlju iz koje se mogu registrovati firme i ponuđači i direktno prodavati svoje proizvode postavlja se pitanje koje su obaveze ponuđača i firmi iz BiH, ali i naručilaca odnosno kako će se oporezivati roba koja će se prodavati van granica BiH, piše Patria.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH pojasnili su u kojim slučajevima promet dobara na takav način ne podliježe oporezivanju porezom na dodatu vrijednost (PDV).

„Kada se radi o prometu dobara putem interneta (platforma Amazon), ako su u konkretnom slučaju dobra (roba) kupljena u inostranstvu i odmah prodata također u inostranstvo, bez unosa dobara u carinsko područje BiH, te u tom slučaju nije došlo do prometa na teritoriji BiH, niti do uvoza dobara u carinsko područje BiH, takav promet dobara shodno članu 3. Zakona, ne podliježe oporezivanju PDV-om u Bosni i Hercegovini.

Također, izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine od strane ili u ime prodavca, a u skladu sa Zakonom o PDV-u se oslobađa se od plaćanja (oporezuje nultom stopom) poreza na dodatu vrijednost. To se odnosi na izvoz dobara iz BiH, odnosno to je neposredan promet dobara kupcu u inostranstvo, odnosno izvan carinskog područja BiH“, navode iz UIO za Patriju.

Da bi se promet smatrao izvozom iz BiH, te da bi bio oporezovan nultum stopom PDV-a u skladu sa važećom legislativom mora biti zadovoljen uslov da je dobro prešlo granicu BiH i za to obveznici u BiH koji prodaju robu u inostranstvo moraju imati dokaz da je ta roba zaista napustila carinsko područje BiH. 

„Kada se dobra šalju u inostranstvo poštom ili brzom poštom, obveznik iz BiH može ispostaviti fakturu sa nultom stopom PDV-a ako posjeduje izvoznu carinsku ispravu izdatu u skladu sa carinskim propisima. Kada se dobra šalju u inostranstvo poštom ili brzom poštom bez podnošenja izvozne carinske isprave, poresko oslobađanje obveznik može da ostvari ako posjeduje poštansku otpremnicu i prevozni dokument na osnovu kojeg se može utvrditi da su dobra poslata u inostranstvo poštom ili brzom poštom.

Shodno navedenim odredbama, ukoliko poreski obveznik (registrovani obveznik po osnovu PDV-a i po osnovu vanjskotrgovinskog prometa) predmetna dobra izvozi kupcu u inostranstvo izvan carinskog područja BiH, izvoz istih je oslobođen od plaćanja poreza na dodatu vrijednost, odnosno predmetna dobra se oporezuju nultom stopom poreza na dodatu vrijednost, te je obveznik dužan ispostaviti poresku fakturu bez iskazanog PDV-a. Naravno obveznik mora ispuniti sve prethodno pomenute uslove”, pojašnjavaju iz UIO BiH.

Kako je pojašnjeno, kada kupci iz BiH naručuju robu iz inostranstva putem interneta i kada takva roba stiže na njihova lična imena i adrese u BiH trebaju znati da imaju pravo na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na robu koju kupuju za svoju ličnu upotrebu u vrijednosti do 300 KM. Sve što prelazi tu vrijednost treba biti predmet carinjenja i plaćanja uvoznih dažbina (carina i PDV).

Kada je riječ o podacima za prvih pet mjeseci ove godine, građani BiH koristili su mogućnost naručivanja putem interneta, a za carinjenje tih pošiljki dali su 252.545 KM. Ukupna vrijednost naručene robe bila je 1.232.117 KM.

U odnosu na prvih pet mjeseci 2020. godine evidentan je pad što se može opravdati pandemijom koronavirusom, te otežanim prometom roba i usluga.

Vrijednost naručene robe za prvih pet mjeseci 2020. godine bila je 2.685.217 KM, dok su dažbine iznosile 567.010 KM.

Kako su napomenuli iz UIO BiH ne radi se o ukupnoj vrijednosti internet narudžbi bh. građana, jer nisu uračunate pošiljke čija je vrijednost manja od 300 KM i za koje je izvršeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, niti su uključeni podaci o narudžbama putem interneta ako se pošiljke već nalaze u BiH.

(DEPO PORTAL/dg)