I dok naši susjedi svakodnevno povećavaju broj svojih stanovnika koji su primili vakcinu protiv COVID-19, među kojima je Srbija apsolutni lider sa do ovog trenutka više od 319.000 vakcinisanih, u BiH još se raspravlja o nabavci vakcina, piše Faktor.

Na pitanje kad bi prva pošiljka trebala stići, niko od nadležnih, počev od državnog nivoa, ne zna, niti se zna koliko ćemo doza dobiti ni od kojih proizvođača.

Što zbog komplikovanog zdravstvenog sistema, ali i nerada i neodgovornosti nadležnih na svim nivoima vlasti, malo toga je oko nabavke vakcina u ovom trenutku jasno običnom čovjeku u BiH.

Proces pojedinačne nabavke vakcina je složen

Ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević u ime BiH, sredinom septembra prošle godine potpisala je ugovor s Gavi Alliance (Globalni savez za vakcine) o nabavci 1.232.000 doza, putem COVAX mehanizma, izjavivši tada da će naša zemlja među prvima dobiti vakcinu protiv COVID-19.

Iako su tadašnje riječi Gudeljević – "da će BiH među prvima dobiti vakcinu", kod građana prihvaćene sa olakšanjem i vratile nadu da ćemo se uspješno izboriti sa pandemijom, do ovog trenutka, dok je u svijetu u 57 država vakcinisano više od 71 milion stanovnika, u BiH putem COVAX mehanizma nije stigla nijedna doza.

U međuvremenu, dok su druge države, ne čekajući COVAX mehanizam, direktno od proizvođača naručivale vakcine, u našoj zemlji državni i entitetski nivoi nadmudrivali su se u tome – ko je više pametan, ko ima nadležnosti, a ko nema, krše li se neki zakoni ili ne, treba li ih mijenjati ili ne…

Ranije je Faktoru iz Ministarstva civilnih poslova BiH odgovoreno da "imajući u vidu Ustavne nadležnosti u oblasti zdravstva jedino entiteti mogu ući u direktnu nabavku vakcine".

No, u našoj zemlji nabavka lijekova i vakcina i na državnom nivou različito se tumači, pa nam je iz Federalnog ministarstva zdravstva rečeno da oni nemaju zakonske mogućnosti da direktno od proizvođača nabavljaju i kupuju vakcine.

Nakon svega, BiH je tek prošlog četvrtka, poslije sastanka entitetskih premijera sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH, odlučila krenuti u direktnu nabavku vakcina.

Naravno, sve to stiglo je baš u periodu kada su zemlje u našem okruženju već dobile po dvije i više pošiljki vakcina, i kada se u svijetu u ovom trenutku vodi prava borba oko svake doze.

Pandemija je, građani BiH svakodnevno obolijevaju i umiru od COVID-19, ali polako, čemu žurba!?

A onda kompletnom haosu oko nabavke vakcina svoj doprinos daju i kantonalni nivoi vlasti.

Naime, Vlada Kantona Sarajevo prije desetak dana obavezala je Zavod zdravstvenog osiguranja KS da pokrene proceduru nabavke vakcina protiv COVID-19 u vrijednosti 2.000.000 KM.

Zavod zdravstvenog osiguranja KS zadužen je da pribavi mišljenje Agencije za javne nabavke BiH koji postupak nabavke će primijeniti u ovom slučaju imajući u vidu hitnost, kao i specifičnost predmeta nabavke i dobavljača.

Iz Zapadnohercegovačkog kantona stižu vijesti da jedna tamošnja veledrogerija planira kupiti rusku vakcinu Sputnik V.

Andrea Jurić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo ZHK, za Faktor je kazala da se radi na nabavci vakcine protiv koronavirusa za komercijalno vakcinisanje građana u tom kantonu, te da se sada traže putevi kako da se Sputnik V i engleska vakcina AstraZeneca uvezu u taj kanton.

No, da individualna nabavka vakcina u kraćem roku nikako nije ostvariva jer tako nešto ne dozvoljava postojeći Zakon o javnim nabavkama BiH, jasno je prije ovakve odluke Vlade KS dao do znanja i Adnan Jupić, ministar zdravstva u Vladi zeničko-dobojskog kantona.

- Spomenuti zakon jeste prevaziđen i treba ga mijenjati, ali bih naglasio da u ovim uvjetima nije realno da idemo sa direktnom nabavkom. Moram biti siguran da bez posljedica mogu direktnom pogodbom nabavljati sredstva za zaštitu stanovništva – ranije je izjavio Jupić.

U izjavi za Faktor Jupić je naglasio da se vakcinacija provodi na cijeloj teritoriji jedne države i da se ništa neće uraditi u cilju suzbijanja širenja COVID-19 ako se budu pojedinačno vakcinisali samo pojedini kantoni ili entiteti.

- Proces pojedinačne nabavke vakcina, o kojoj mi i dalje razmišljamo, je složen. Javne nabavke, žalbe, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, skladištenje, distribucija, trenutno su vrlo veliki izazovi – kazao je Jupić.

Kako je od odluke Vlade KS da krene u direktnu nabavku vakcina, prošlo desetak dana, u ponedjeljak smo kontaktirali Sakiba Katanu, direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja KS, s namjerom da saznamo šta je u međuvremenu po ovom pitanju urađeno.

Odgovorio nam je da je 25. januara istekao rok kojeg je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo dao veledrogerijama i firmama koje se bave prometovanjem lijekova da dostave informacije – da li neko na tržištu prodaje vakcine protiv COVID-19 i na koji način se one mogu uvesti u BiH".

Katana je dodao da su oni od Agencije za javne nabavke BiH zatražili mišljenje koji postupak nabavke će se primijeniti u ovom slučaju, imajući u vidu hitnost, kao i specifičnost predmeta nabavke i dobavljača.

Agencija nema nadležnosti...

Zanimalo nas je mišljenje Agencije za javne nabavke BiH po ovom pitanju, te ko je sve do sada od ove institucije tražio mišljenje u vezi s direktnom nabavkom vakcina protiv COVID-19 i šta im je odgovoreno?

Saznajemo kako im se 14. septembra obratilo Ministarstvo civilnih poslova BiH i zatražilo da Agencija da mišljenje na prijedlog ugovora o nabavci vakcine sa Globalnim savezom za vakcine (GAVI) i Prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obavezama u vezi s nabavkom vakcina putem Mehanizma za globalni pristup vakcinama (COVAX).

Nakon toga Agenciji se 28. oktobra obratilo Ministarstvo zdravstva Federacije BiH sa upitom u vezi s primjenom člana 10. Zakona o javnim nabavkama, odnosno da li se nabavka vakcina kroz COVAX mehanizam i zajednički sporazum Evropske unije o javnim nabavkama medicinskih protivmjera, za koje je država BiH potpisala Ugovor sa GAVI i pridružila Joint Procurement Agreement, može izuzeti od primjene Zakona o javnim nabavkama.

- Agencija je u oba slučaja odgovorila da nema nadležnosti da daje mišljenja na Prijedloge ugovora i Sporazuma bilo kakve prirode te da Zakon o javnim nabavkama ("Službene novine BiH" br. 39/14), ne tretira situaciju koja se tiče pristupanja instrumentu COVAX – navode iz Agencije.

Nakon toga, 18. januara Agenciji se obratio i Zavod zdravstvenog osiguranja KS sa upitom - koji postupak javne nabavke primijeniti u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, imajući u vidu hitnost, specifičnost predmeta nabavke i dobavljača za proceduru nabavke vakcina protiv COVID-19.

U Agenciju su nam kazali da je upit ZZO KS u pripremi i bit će, kako kažu, dostavljen ugovornom organu u što skorijem roku.

- Članom 3. Zakona određeni su osnovni principi sistema javnih nabavki na način da je ugovorni organ dužan postupati transparentno, u postupku javne nabavke prema kandidatima/ponuđačima ponašati se jednako i nediskriminirajuće, uz osiguranje pravične i aktivne konkurencije, s ciljem najučinkovitijeg korištenja javnih sredstava u vezi s predmetom nabavke i njegovom svrhom.

Principe jednakog tretmana i nediskriminacije ugovorni organ treba poštivati tokom cijelog procesa nabavke počinjući sa pripremom tenderske dokumentacije i uspostavljanjem zahtijeva koje trebaju ispuniti dobavljači zainteresirani za javnu nabavku, pa sve do odabira dobavljača i dodjele ugovora. Osim u članu 3. Zakona principi jednakog tretmana i nediskriminacije navode se i u drugim odredbama Zakona, posebno za određene pojedinačne faze postupka javne nabavke – navode iz Agencije.

Nadalje, kako kažu u Agenciji za javne nabavke BiH, Zakon se primjenjuje na ugovore o javnim nabavkama čiji su predmet robe, usluge i radovi i koje dodjeljuju ugovorni organi definisani u čl. 4. i 5. Zakona, osim izuzeća navedenih u članu 10. i dodatnih izuzeća za sektorske ugovorne organe iz člana 86. Zakona.

- U skladu s tom odredbom, ugovorni organi koja dodjeljuju javne ugovore za robe, usluge ili radove dužni su slijediti zahtjeve i provoditi postupke koje definiše Zakon i podzakonski akti – dodaju u Agenciji.

Naglašavaju kako se Zakon generalno mora primjenjivati ako su ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

- Predmet javne nabavke su robe, usluge ili radovi, ugovor dodjeljuje ugovorni organ, dolazi do korištenja (trošenja) javnih sredstava, i nisu ispunjeni uvjeti koji dozvoljavaju da se Zakon ne primjenjuje (izuzeci). Prema tome, u svakom slučaju kada ugovorni organ troši javna sredstva, osim naprijed navedenih izuzeća, dužno je provesti odgovarajući postupak javne nabavke u ovisnosti od ispunjenosti uvjeta propisanih Zakonom. Međutim, u slučaju kada nema trošenja javnih sredstava za ugovorni organ, ne postoji obaveza primjene Zakona. Dakle, Zakonom su definisani postupci javne nabavke i uvjeti za njihovu primjenu, gdje konačnu odluku o primjeni određenog postupka donosi ugovorni organ u ovisnosti od ispunjenih uvjeta definiranim Zakonom. Ugovorni organ u postupku nabavke ima proaktivnu ulogu, samostalno provodi postupak i snosi odgovornost provedenog postupka, odnosno donesenih odluka. Ugovorni organ mora biti u stanju da dokaže ispunjenost navedenih uvjeta kako pred javnošću tako i pred odgovarajućim službama za reviziju, a u slučaju žalbenog postupka, pred Uredom za razmatranje žalbi BiH i pred nadležnim sudovima – navode iz Agencije za javne nabavke BiH.

(DEPO PORTAL/dg)