Bosna i Hercegovina će uskoro izvoziti ribu na tržište Ruske Federacije, najavio je nedavno ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

Za to su ispunjeni preduvjeti, što željno očekuju vlasnici ribnjaka u cijeloj zemlji, naveo je ministar Košarac.

"Prema postojećoj praksi, trebao bi uslijediti proces certifikovanja domaćih kompanija za izvoz, u okviru kojeg se očekuje dolazak nadležnih ruskih inspektora u BiH", rekao je Košarac.

On je naveo da je trenutno za izvoz ribe u Rusku Federaciju nominirano preduzeće Ribnjak Janj d.o.o Tropik ribarstvo iz Banje Luke.

"U potpunosti smo opredijeljeni da sarađujemo sa Ruskom Federacijom, jer je tamošnje tržište veliko i značajno za poboljšanje poslovanja domaćih kompanija. Uvjeren sam da kompanije iz Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH) prepoznaju ovaj kapacitet i da će se uskoro njihovi proizvodi naći na ruskom tržištu", istakao je Košarac.

Porast izvoza, pad uvoza ribe u BiH

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2019. godini u Bosni i Hercegovini proizvedeno je 3.782 tone konzumne ribe, što je za devet posto više nego u 2018. godini, piše slobodnaevropa.org.

Od ukupno proizvedene konzumne ribe 92 posto odnosilo se na pastrmku, šest posto na šarana, a preostali procenti se odnose na druge vrste riba.

Podaci za 2020. godinu još nisu objelodanjeni jer se objavljuju na kraju godine.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH u prvih šest mjeseci 2020. godine obim razmjene ribe i ribljih prerađevina prema inozemstvu iznosio je oko 60 milijuna KM (30 milijuna eura), od čega se na izvoz odnosilo oko 17 milijuna (8.5 milijuna eura), a na uvoz 42 milijuna KM (21 milijun eura).

U odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen je porast izvoza za 14 posto, a uvoz ribe je pao za nešto manje od šest posto.

“Pretpostavljam da je to dio tržišnih zakonitosti, doduše, ruska kupovna moć je u zadnji par godina značajno oslabila, a ranije smo imali situaciju u kojoj je Rusija, ostvarajući značajne prihode od izvoza nafte, imala rublju koja se dosta dobro držala na svjetskim tržištima što je činilo izvoz ovih nekih proizvoda konkurentnim na ruskom tržištu u odnosu na rusku prozvodnju”, istakao je prof. dr. Marko Đogo, člana Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, odgovarajući na pitanje: Zašto je bosanska riba atraktivna na ruskom tržištu?

On dodaje kako se treba postaviti pitanje zašto to ranije nije urađeno u nekim povoljnijim uvjetima.

“Odgovor se može potražiti u sporosti naših sadašnjih organa ili moguće u trgovinskoj politici Rusije koja je u ovom trenutku dala tu privilegiju”, objašnjava Đogo.

Količina izvoza

S druge strane, Đogo naglašava, kako ovoj vijesti ne treba davati preveliku pozornost jer se radi o malim količinama izvoza koji neće previše utjecati na povećanje stope privrednog rasta.

“Ne možemo kao nekada govoriti o milijardama izvoza u građevinarstvu, oružja i slično. Sada je bilo kakav izvoz bitan, s tim da učešće proizvodnje ribe u stvaranju bruto domaćeg proizvoda (GDP) nije visoko i teško će se preko noći napraviti neki značajniji pomak u smislu povećanja stope privrednog rasta u BiH”, naglasio je Đogo.

Potencijali BiH za slatkovodno ribarstvo

Bosna i Hercegovina uz veliko vodno bogatstvo i povoljne klimatske uvjete ima velike potencijale za razvoj slatkovodnog ribarstva koje je jedan od perspektivnijih sektora poljoprivrede u BiH.

U tome se slaže i profesor Đogo, no, dodaje kako ne treba preuveličavati te resurse.

“Ima i drugih zemlja u Europi koje imaju slične potencijale. To je jedna tržišna borba u kojoj mi ne možemo krenuti s pretpostavkom da smo predominantni i da ćemo samo kada se otvore vrata napraviti rezultat. Sigurno da je i iz drugih zemalja moguć izvoz na to tržište i na druga tržišta. Naši proizvođači ribe neće imati lak zadatak da se izbore za navedena tržišta”, naglašava on.

Jedno do vodećih proizvođača ribe u BiH je banjalučko “Tropik ribarstvo – ribnjak Janj” prepoznatljivo je na domaćem i inostranom tržištu jer oko 70 posto ukupne proizvodnje ribe u BiH izvozi u zemlje Europske unije (EU) i na tržište Cefte (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini).

Riječ je poduzeću koje djeluje kao sestrinska firma u okviru preduzeća “Tropik trade” Beograd, čija je osnovna djelatnost proizvodnja, uvoz i distribucija žive, svježe i smrznute ribe.

Proizvode prodaje u Srbiji, BiH i izvozi ih na tržišta Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Rumunjske, Italije i Njemačke.

Dobitnici su, između ostalog, Zlatne europske nagrade za kvalitet u prehrambenoj industriji u Parizu.

Standard sigurnosti hrane (HACCP) su u proizvodnju uveli 2008, a iste godine pogon za preradu ribe u Banjaluci registriran je za izvoz ribe u EU.

Trenutačno BiH u zemlje EU ovu robu izvozi u iznosu od oko 500 tona godišnje.

Problemi proizvođača ribe u BiH

S druge strane, bosanskohercegovački proizvođači ribe suočavaju s mnogo problema. Najveću prepreku predstavlja nepovoljan poslovni ambijent, neusaglašeni stavovi na nivou entiteta i države BiH.

Veliki problem, na koji proizvođači ribe godinama upozoravaju je i oko 150 parafiskalnih nameta, te niske kvote za bescarinski izvoz.

Da je potrebno više raditi u ovom sektoru smatraju i u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

“Da bi se dalje razvijao, sektoru ribarstva potrebna je podrška nadležnih institucija u cilju stvaranja pogodnog poslovnog ambijenta za proizvođače, što se prvenstveno odnosi na investicije za modernizaciju tehnologija, uvođenje novih uzgojnih metoda te osiguravanje povoljnih kreditnih sredstava i bespovratnih sredstava iz EU fondova, navode u Vanjskotrgovinskoj komori BIH.

U tome se slaže i profesor Đogo, koji napominje da sve to nekada ovisi i o političkoj volji onih s kojima se pregovara.

„Nekada nije sve i do resornog ministra, nego od ukupne slike koju jedna vlast kao što je Vijeće ministara BiH šalje u inostranstvo, zatim od zaposlenih u kantonalnim ministarstvima i inspekcijama. Svi zajedno bi napravili više. Ekonomske teme se stavljaju u stranu, jer se u BiH previše bavimo politikom“, naglašava Đogo.

U proteklim godinama BiH je naviše ribe i ribljih prerađevina izvezla u Crnu Goru, Hrvatsku, Italiju, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

(slobodnaevropa.org, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)