Izvor: balkans.aljazeera.com

„Kako će biti? Situacija je takva da se mijenja iz dana u dan“, kaže nam na početku osvrta vlasnik apartmana u Trpnju, mjesta na Pelješcu koje svakog ljeta Bosanci i Hercegovci okupiraju.

„Jedan dan primamo rezervacije, a drugi dan ih se otkazuje. I tako ukrug. Ludo vrijeme, luda bolest“, dodaje, ne želeći da mu pišemo niti ime, niti naziv apartmana.

Prema svemu sudeći, on nije jedini turistički djelatnik na Jadranu koji se suočava sa teškom borbom za spas ljetne sezone, čiji će rezultat, zbog pandemije korona virusa, biti značajno lošiji nego u godinama prije.

Iskaza poput njegovog je mnogo, od onih u kojima se vlasnici privatnog smještaja na Jadranu žale da su morali radikalno spustiti cijene jer je „prazan apartman - najskuplji apartman“, do onih koji do sada nisu primili niti jednog gosta, a takvih, prema nedavno objavljenoj statistici u Hrvatskoj, ima mnogo.

U isto vrijeme, pate i ugostitelji, čiji restorani, prema mnogobrojnim tekstovima u hrvatskim medijima, ne rade niti blizu prošlogodišnjeg nivoa.

'Više od procjena i očekivanja'

I dok se oni žale, Hrvatsko udruženje turizma (HUT) nudi optimističkiju sliku. Tvrde da je u prvih 14 dana mjeseca juna zabilježem 55-postotni rezultat u poređenju s prošlogodišnjim, što je, kako su naglasili „više od procjena i očekivanja“.

U to je vrijeme, kako navode, 950.000 turista u Hrvatskoj ostvarilo preko je 6,6 miliona noćenja, što je rezultat dosta ranog otvaranja zemlje za goste iz zemalja Evropske unije, pod obrazloženjem „najpovoljnije epidemiološke situacije na Mediteranu“.

Ali kada je riječ o zemljama okruženja, za njih važi drugačiji režim, zbog kojeg se sezona u Hrvatskoj, prema svim pokazateljima, neće brže oporavljati.

Bosanaca i Hercegovaca ovog će ljeta na Jadranu biti manje, zbog nedavno vraćenih restrikcija pri ulasku u Hrvatsku, koje podrazumijevaju ili dvosedmičnu samoizolaciju, ili predočenje negativnog nalaza PRC testiranja. Iako je razlog očit, a to je pogoršanje epidemiološke situacije u BiH, takva odluka mnogima iz susjedne zemlje onemogućit će posjetu Jadranu ovog ljeta.

Ako izuzmemo samoizolaciju, koja je, praktično, nemoguća, četveročlanu porodicu čiji članovi ne posjeduju hrvatske putovnice, PCR testiranje bi, primjera radi, stajalo otprilike kao desetodnevni boravak u prosječnom apartmanu od oko 50 eura. Prostom računicom - dvostruko skuplje ljetovanje, pod uvjetom da su nalazi negativni. A ako nisu, problem postaje još teži. Slično važi i za državljane Srbije.

I kako onda ići na more, zapitat će se prosječan Bosanac i Hercegovac, dok će se oni iz mjesta na jugu Dalmacije, Pelješcu, a dijelom i u regiji Dubrovnika, u koja gosti iz zapadnoevropskih i srednjoevropskih zemalja ne zalaze u tako velikim brojkama, zapitati – kako pojačati popunjenost smještaja?

'Pad broja gostiju iz BiH'

„Turisti iz susjedne BiH su nam iznimno važni, na cijelom području rivijere. U Makarskoj su uvijek imali veliku brojnost i bili među tri najbrojnije grupe posjetitelja. Na odluke koje donosi Stožer civilne zaštite mi ne možemo utjecati, niti se smijemo miješati, ali nam je žao što će se novouvedene mjere vjerojatno negativno odraziti na ukupni dolazak turista ovog ljeta“, kaže Tonči Lalić, voditelj manifestacija i marketinga u Turističkoj zajednici Makarske, tradicionalno najpopularnijem ljetnom odredištu turista iz BiH.

U Makarskoj se, kaže, generalno bilježi rast broja dolazaka i noćenja, ali on je trenutno na 44-postotnom nivou u odnosu na prošlu godinu, što nije rezultat koji se može smatrati „spašavanjem sezone“.

„Trenutno su najbrojniji gosti iz Poljske, Njemačke, Češke, Švedske, Hrvatske i BiH. No, istina je da je broj gostiju iz BiH opao, a to se negativno odrazilo na popunjenost kapaciteta, prvenstveno, privatnih iznajmljivača. Zasigurno bi njihov broj bio znatno veći da nisu uvedene ove mjere i stoga se nadamo da će u najskorije vrijeme te mjere biti popuštene i da će se normalizirati dolazak gostiju iz BiH, koji dolascima u Hrvatsku, a posebno na Makarsku rivijeru, značajno povećavaju zaradu i financijsku dobit lokalnog stanovništva“, dodaje Lalić.

Zbog blizine granice, Gradac je jedno od mjesta koja privlače veliki broj Bosanaca i Hercegovaca, i to ne samo takozvanih vikend-turista. U ovom trenutku, kako kaže Davor Andrijašević, direktor Turističke zajednice općine Gradac, u koju spadaju i Podaca, Brist i Zaostrog, popunjenost kapaciteta je identična onoj u Makarskoj - 44 posto.

'Naravno da su plaže poluprazne'

Za to su se, prvenstveno, pobrinuli Česi, Poljaci i Nijemci. Kako kaže, ima i Bosanaca i Hercegovaca, a radi se o onima koji su u Hrvatsku ušli prije pooštravanja mjera, ali i onih koji uz bosanskohercegovačke, imaju i hrvatske putne dokumente, zahvaljujući kojima ulaze u zemlju po uobičajenom režimu, bez testiranja ili samoizolacije.

No, kako kaže Andrijašević, da nije mjera, trebalo ih je biti više, a plaže ne bi bile popluprazne, kako se vidi po mnogobrojnim fotografijama sa društvenih mreža.

Ostatak teksta čitajte na Al Jazeera Balkans.

(DEPO PORTAL; BLIN MAGAZIN/md)