Na današnji dan 1992. godine, u Pionirskoj ulici u Višegradu počinjen je zločin 'živa lomača', podsjeća Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK).

Tog datuma su pripadnici paravojne formacije Osvetnici, na čelu s najokrutnijim zločincima iz Višegrada Milanom i Sredojem Lukićem, natjerali oko 70 bošnjačkih civila u kuću Adema Omeragića u Pionirskoj ulici, većinom žene i djecu, gdje su ih zaključali, a nakon toga zapalili kuću. U kuću SU ubacili granatu i pucali na one koji su se pokušali spasiti bijegom kroz prozor.

Većina žrtava je iz sela Koritnik, gdje su Lukić i Vasiljević prethodno došli po žrtve i naredili im da uđu u autobuse koji su navodno trebali ići prema slobodnoj teritoriji, Kladnju.

Najmlađa žrtva je imala svega dva dana.

- Haški tribunal je utvrdio da je Višegrad u toku rata protiv Bosne i Hercegovine bio podvrgnut jednoj od najmonstruoznijih kampanja etničkog čišćenja. To nam govori da je taj grad jedno od najvećih stratišta u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. O kakvim se zločinima radilo na području te općine, pokazuje nam podatak da je to danas etnički čist grad. Bojimo se da će tako i ostati. Zbog kontinuiranog negiranja i prešućivanja istine o dešavanjima u tom gradu, naša sjećanja na žrtve moraju biti još snažnija - ističe povodom godišnjice zločina 'živa lomača' Edvin Kanka Ćudić, predsjednik UDIK-a.

Pravosnažnom presudom MKSJ, za ovaj zločin u Pionirskoj ulici su osuđeni Milan Lukić, na doživotnu kaznu zatvora, te Sredoje Lukić na 27 godina.

U junu 2018. godine, Bosni i Hercegovini je izručen Radomir Šušnjar. U martu 2020., Apelaciono vijede Suda BiH potvrdilo je drugostepenu presudu kojom je Šušnjar osuđen na 20 godina zatvora.

UDIK podsjeća da je ranije objavio knjigu Ratni zločini u Višegradu - presude, navodeći  ukupno devet presuda za ratne zločine počinjene u Višegradu, izrečenih pred Sudom BiH i Vrhovnim sudom FBiH. Tim presudama su osuđeni Boban Šimšić, Dragan Šekarić, Miloš Pantelić, Momir Savić, Nenad Tanasković, Novo Rajak, Oliver Krsmanović, Predrag Milisavljević, Vitomir Racković i Željko Lelek.

- Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije pomaže postjugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava kako bi se utvrdila krivična odgovornost za počinioce, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina - citat je iz saopćenja UDIK-a.

To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, navodi dalje u saopćenju ovo udruženje, s jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava, i uključivanja mladih u društveno-političke procese kroz mirovni aktivizam.

(FENA/ad)