Koja su najprljavija mjesta u našim kućanstvima desetljećima je proučavao dr. Charles Gerba, mikrobiolog na američkom Sveučilištu u Arizoni. Gerba je i vrhunski stručnjak za čišćenje te je otkrio 10 pravila koja će vam pomoći da vaš dom bude besprijekorno čist i siguran

1.    Kuhinju je važnije čistiti i od kupaonice

U kuhinji se nakupi i više bakterija nego u kupaonici, a mjesto na kojem se krije najviše bakterija je spužvica za suđe. Na njoj se vrlo vjerovatno nalazi više fekalnih bakterija nego na WC školjci zbog čega biste je trebali zamijeniti barem jednom mjesečno.

'Daske za rezanje također treba pažljivo čistiti, a istraživanja su pokazala da daske za rezanje često zanemarujemo. Također, imajte jednu dasku za rezanje povrća i jednu za rezanje mesa. I ručka od frižidera može biti vrlo prljava kao i pipe koje često koristimo', ističe mikrobiolog dr. Charles Gerba. 

2.    Posebnu pažnju posvetite dnu frižidera

'Na dno frižidera sve curi i pada i sve što držite na dnu frižidera prvo će se kontaminirati. Na dnu frižidera će se i najprije stvoriti plijesan', upozorava Gerba. 

3.    Ne ostavljajte torbicu na kuhinjskoj površini 

Trećina ženskih torbica na sebi ima bakteriju E. coli, a Gerbina proučavanja došla su do zaključka da mnoge žene odlože torbu u kuhinji odmah do mjesta na kojem će napraviti sendvič.

4.    Podove perite rjeđe

Osim ako nemate malu djecu koja pužu po podu, podovi vam ne moraju biti prioritet pri čišćenju. Štoviše, Gerba otkriva da se u njegovu domu podovi peru najrjeđe pa slobodno slijedite njegov primjer. 

5.    Vrećice za dućan koje ponovno koristite redovito perite 

U vrećicama za dućan koje ponovno koristite nalazi se više bakterija nego u vašem donjem rublju, dok vaš automobil u kojem vozite te kontaminirane vrećice djeluje kao inkubator, upozorava Gerba. Stoga ih je potrebno redovito prati. 

6.    Peškire perite jednom sedmično – ili koristite papirnate ručnike

Peškirom kojim brišete lice nemojte brisati i ruke, dakle, koristite jedan peškir za lice i jedan za ruke. Peškire perite jednom sedmično ili češće ako imate malu djecu. Kad god ste u prilici koristite papirnate ručnike. 

7.    Koristite maramice za dezinfekciju umjesto sprejeva

Dezinfekcijski sprejevi trebali bi odstajati oko 10 minuta prije nego se površina prebriše krpom, a gotovo niko ne čeka da tih 10 minuta prođe. Zbog toga je bolje koristiti dezinfekcijske maramice koje su jednako učinkovite. Samo pazite da jednu maramicu ne koristite na prevelikoj površini jer ćete tako bakterije samo prenijeti s jednog mjesta na drugo. Jednu maramicu koristite na površini ne većoj od jednog četvornog metra. 

8.    Svakodnevno koristite sredstvo za dezinfekciju ruku 

Ruke uvijek treba prati 15 do 20 sekundi (što malo ljudi radi), a onda ih opet kontaminiramo kada primimo ručku na vratima, a još je gore ako koristimo javni WC. Najviše bakterija skuplja nam se na rukama, a istraživanja su pokazala da su ljudi koji koriste sredstvo za dezinfekciju ruku rjeđe bolesni. 

9.    Koristite sredstvo za dezinfekciju ruku i nakon pranja rublja

Istraživanje je pokazalo da na našim rukama, nakon što izvadimo mokro rublje iz perilice, ostane bakterija E. coli. To je zato što bakterije koje se nalaze na rublju (u najvećem broju na donjem vešu i ručnicima za tijelo) ne odu s veša za vrijeme pranja. Bakterije se zatim skupljaju u bubnju perilice, a deterdžent nije dovoljno jak da bi ih uklonio. Riješiti ih se možete jedino s izbjeljivačem. Zbog toga nakon što oprani veš stavite u sušilicu ili na štrk za sušenje, protrljajte u rukama malo sredstva za dezinfekciju. 

10.    Dezinficirajte ruke i djeci nakon igre u parku

Gerba upozorava da su dječja igrališta na otvorenom također krcata bakterijama, ali naravno da im se ne može zabraniti igrati se ondje. Ono što možete učiniti je nakon svakog posjeta parku ili dječjem igralištu očistiti djetetu ruke sredstvom za dezinfekciju.

(Zadovoljna.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)