Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

U Uredu načelnika Bužima Agana Bunića nalazi se plaketa za „načelnika godine“.

Uručena mu je na Izboru za najboljeg menadžera Bosne i Hercegovine (BiH). Ova manifestacija se dijelom finansira prodajom časopisa i knjiga koje, uglavnom, kupuju dobitnici nagrada.

Bunić je odlučio manifestaciju podržati kupovinom literature u vrijednosti oko 3.000 KM koju je planirao platiti novcem općinskog Centra za socijalni rad. Kada se rukovodstvo Centra tome usprotivilo, načelnik im je zaustavio finansiranje, zbog čega njegovi korisnici nisu dva i po mjeseca primali socijalnu pomoć.

Još deveterica funkcionera su prošle godine dobila plaketu o uspješnom rukovođenju. Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je pokazalo da je iz budžeta institucija na čijem čelu se nalaze njih šesterica organizatoru manifestacije isplaćeno najmanje 31.500 KM.

Isplatom budžetskog novca organizatoru manifestacija na kojim su dobili plakete funkcioneri su se našli u potencijalnom sukobu interesa.

Do „najnačelnika“ preko porodiljske naknade

Kupovina literature nije bila jedini budžetski trošak za Bunićevu promociju. Izboru za načelnika godine prethodila je objava intervjua i fotografije na naslovnici „BH Business Magazina“ što je koštalo dodatnih 3.510 KM.

Urednik ovog magazina Rašid Hakić kaže da objavljuju afirmativne tekstove i da je Bunić htio takav tekst. Hakić je u razgovoru za CIN objasnio da on pojedine sagovornike predlaže za nagradu „najmenadžera“ jer poznaje organizatora manifestacije. Dodaje i da su svi koje je predložio dobili nagradu.

Tadašnji direktor Centra je bio Emir Aldžić, Bunićev kolega iz Stranke demokratske akcije, koji je podržao ideju da Centar plati objavu intervjua.

Načelnik Bunić kaže da je Centru ostalo neutrošenog novca, namijenjenog porodiljama.

„Zato što nije bilo rađanja djece, ne zato što načelnik nije dao nikome.“

On je preraspodijelio novac koji Općina daje Centru tako što je dio novca za socijalnu pomoć preusmjerio za plaćanje usluga medijima. Direktor Centra Aldžić je formalno proveo postupak javne nabavke metodom direktnog sporazuma, koja se može provesti za nabavke manje vrijednosti. U istom danu je donio odluku o javnoj nabavci putem direktnog sporazuma i potpisao ugovor sa Aldijanom Kotorić, direktoricom firme „Medium“ d.o.o. koja izdaje časopis „BH Business Magazin“.

„Direktna pogodba je zakonska odredba (…). Urađeno je sve u skladu sa zakonom i ne znam zašto se uopće problematizira to pitanje“, kaže Bunić.

Dva i po mjeseca poslije, u decembru 2015. godine, u Banjoj Luci je održana manifestacija za izbor najboljih menadžera i kompanija u BiH na kojoj je Bunić dobio plaketu „najnačelnika godine“.

Organizator ove manifestacije je Evropsko udruženje menadžera „BH menadžer“ kojim rukovodi Pane Škrbić. Uz manifestaciju u Banjoj Luci, Škrbić sa nekolicinom drugih osoba organizira i izbor za najboljeg menadžera Jugoistočne i Srednje Evrope koji se održava ljeti u Sarajevu.

Prošle godine je na ovim manifestacijama dodijeljeno oko 90 nagrada ličnostima i kompanijama.

Priznanja se dodjeljuju za: životno djelo, najmenadžera godine ili decenije, ličnost godine, šampione biznisa, najgradonačelnika, najministra i slično.

Kandidate za nagradu mogu predložiti organizacije, ali i dobitnici nagrada koji mogu postati članovi žirija. Škrbić kaže da je manifestacija osmišljena za promociju pojedinaca i kompanija te da je svakom dobitniku stalo da za nagradu predloži boljeg od sebe jer na taj način raste i vrijednost njegove nagrade, a ako predloži „budalu“, onda i vrijednost njegove nagrade pada.

Objasnio je da žiri na osnovu pristiglih prijedloga pravi listu od najmanje 30 nominovanih s kojim obavi razgovore i od kojih zatraži saglasnost za kandidaturu. „Pošalje im se pismo namjere: Vi ste prošli (…). Da li Vi prihvatate?“, kaže Škrbić. Nakon toga im se ponudi kupovina knjiga i časopisa „Euromanager“ i „Najuspješniji ljudi i kompanije – šampioni biznisa“.

Ove se manifestacije finansiraju prodajom ove literature kao i organizacijom biznis foruma te izradom promotivnih spotova koje radi Škrbićeva firma „Stop“ iz Zenice.

U razgovoru za CIN Škrbić kaže da kupovina knjiga nije uvjet za nagradu i da će se informacija o dobitnicima nagrade svakako naći u literaturi, bez obzira hoće li je nagrađeni kupiti ili ne. Kaže da će troškove u tom slučaju podmiriti od onoga ko kupi malo više literature.

Načelnik Bunić je odlučio podržati manifestacije kupovinom 100 primjeraka časopisa „Euromanager“ i 20 primjeraka knjige „Najuspješniji ljudi i kompanije – šampioni biznisa“.

Literatura mu je isporučena za cijenu od 3.042 KM. Bunić je ponovo namjeravao iskoristiti novac općinskog Centra za socijalni rad, ali ovoga puta nije mogao. Rukovodstvo Centra je promijenjeno i vršiteljica dužnosti direktorice Samra Mehić je prema instrukciji Upravnog odbora (UO) ustanove odbila platiti račun.

Načelnik je zbog toga zaustavio isplatu budžetskog novca prema Centru za socijalni rad. Za razliku od drugih budžetskih korisnika, isplate novca za radnike Centra, ali i njegove korisnike nije bilo dva i po mjeseca. Prema informacijama iz Centra, mjesečnu socijalnu pomoć u iznosu od 50 do 70 KM prima oko 30 stalnih, dok još 70 korisnika ima pravo na povremenu pomoć do 100 KM. Mehić kaže da nemaju dovoljno novca da pruže pomoć svima koji je traže.

Predsjednik UO-a Centra Izet Ljubijankić kaže da se načelnik mogao promovisati preko Općine, a ako je već to učinio preko Centra, trebao im je proslijediti nagradu: “Kada dođu korisnici socijalne pomoći koji dolaze po vreću brašna, daj im da vide kako je Centar od tih sredstava, koja su toj sirotinji namijenjena, kupio plaketu”, kaže Ljubijankić.

Isplata novca Centru je puštena tek nakon pisanih i usmenih molbi direktorice Centra. „Ja nisam prouzrokovala štetu i neću da trpim posljedice“, kaže Mehić koja sporni račun još nije platila.

Privatni interes u javnom poslovanju

Osim Bunića na prošlogodišnjim manifestacijama plakete ili kristalne statue je dobilo još devet funkcionera. Iz budžeta kojima rukovode šesterica laureata organizatorima je plaćeno najmanje 31.500 KM za: kupovinu časopisa i knjiga, plaćanje kotizacije za učestvovanje na biznis forumu i promotivne spotove koje radi Škrbićeva firma „Stop“ iz Zenice. U odgovorima iz institucija uglavnom navode da je svrha plaćanja promocija institucija, a ne pojedinca.

Trojica funkcionera, dobitnici titula najboljih ministara i gradonačelnika, nisu ništa platili: Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a, Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i Ivo Komšić, gradonačelnik Sarajeva.

„Činjenica je da je nama stalo da neki ljudi dođu“, kaže Škrbić, objašnjavajući zašto pojedincima ne ponudi kupovinu časopisa i knjiga.

Najviše novca – 8.735 KM – je isplaćeno iz budžeta Općine Olovo čiji je načelnik Đemal Memagić dobio titulu „najnačelnika“, a najmanje – 800 KM – je plaćeno iz budžeta Kantona Sarajevo nakon što je premijer Kantona Elmedin Konaković dobio nagradu za „najpremijera“ godine.

Kao i Bunić, postupak javnih nabavki koristila je i sarajevska Općina Centar. U dopisu iz Općine je navedeno da je firma „Stop“ bila najpovoljnija za snimanje i emitiranje promotivnog filma o Općini Centar. Sa Šrkbićevom firmom „Stop“ Općina Centar je potpisala ugovor dva dana nakon što je načelnik Dževad Bećirević proglašen „najnačelnikom decenije“.

Kao i Bunić, i načelnik Bosanskog Petrovca Zlatko Hujić je prije dodjele nagrade za najboljeg načelnika regiona potrošio 3.500 KM za objavu intervjua i naslovnice u „BH Business Magazinu“. Iz budžeta Općine plaćeno je i 2.925 KM da bi Hujić prisustvovao biznis forumu koji je Škrbić organizirao.

Prema postojećim zakonima, ukoliko postoji privatni interes koji može utjecati na zakonitost, objektivnost i nepristrasnost u vršenju javne dužnosti, onda postoji sukob interesa koji treba otkloniti.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH, organizacije koja već nekoliko godina prati provedbu Zakona o sukobu interesa u zemlji, kaže da u ovom slučaju postoji dovoljno elemenata da se ispita jesu li se na ovaj način načelnici doveli u potencijalni ili stvarni sukob interesa.

Međutim, u Federaciji BiH gdje radi većina ovih funkcionera nema nadležnog tijela koje bi provelo Zakon i uoči predstojećih izbora za načelnika utvrdilo mogući sukob interesa.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)