DEMOKRATSKA FRONTA IMA SVOG KANDIDATA

Hoće li hrvatskog člana Predsjedništva ponovo birati Bošnjaci: Slavo Kukić dolazi na mjesto Željka Komšića?

Arhiva08.04.14, 11:05h

Akademik i profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić potvrdio je za Novo vrijeme da postoji mogućnost da se kandidira za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Kako Novo vrijeme saznaje, Kukićevu kandidaturu mogla bi podržati Demokratska fronta BiH, stranka na čijem je čelu sadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Prema tome, postoji mogućnost da hrvatskog člana Predsjedništva BiH ponovo izaberu Bošnjaci

Slavo Kukić i Željko KomšićIzvor: Novovrijeme.ba

Kako se bliže predstojeći izbori u Bosni i Hercegovini, tako i izborna kombinatorika u vezi s kandidaturama za najviše državničke pozicije dobija sve veći intezitet. Prognoze govore da će u političkoj utkamici na svim poljima neminovno biti žestokih duela. U jednom takvom naći će se potencijalni kandidati za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Svoju kandidaturu za ovu poziciju zvanično je Novom vremenu potvrdio i ugledni profesor Slavo Kukić, s napomenom da će to učiniti u svakoj politčkoj utakmici u kojoj na spomenutu funkciju bude pretendirao i aktuelni predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.

Kukić: Čović je karcinom

“Tačna je informacija da sam se spreman kandidirati za hrvatskog člana predsjedništva BiH, kao nezavisni kandidat ili uz podršku neke političke partije, ali samo pod pretpostavkom da Hrvatski narodni sabor odluči izaći s jednim kandidatom i da taj kandidat bude Dragan Čović, ili da HDZ BiH odluči izaći s jednim kandidatom i da to opet bude Dragan Čović. Razlog za ovakvu odluku je dvojak. Prvo, mislim da je Čović najotrovniji karcinom koji je mogao napasti organizam Hrvata u BiH i da svako, pa i ja, ima obavezu učiniti sve kako bi spriječio da on metastazira. Drugi razlog je da vlastitim primjerom – a Čović me često oslovljava neprijateljem hrvatskog naroda – želim pokazati da Čović nema podršku kakvu on i mediji koji ga prate pokušavaju prikazati u javnosti. Pokazat ću, narodski kazano, da ga je borbom “prsa u prsa” moguće pobijediti kad je na vrhuncu moći, izjavio je Kukić.

Očevici tvrde da je Kukić bio među istaknutim gostima na prošlogodišnjoj osnivačkoj skupštini DF-a, a nerijetko se viđa u Komšićevom društvu. Dogodi li se to, prognoze su da bi najveći broj glasova Kukić mogao dobiti od bošnjačkog biračkog tijela, što bi bilo identično načinu na koji je u Predsjedništvo BiH već dvaput zasjeo Komšić.

On je potvrdio i to da mu je u svakom drugom slučaju preča njegova naučna karijera. Prema našim saznanjima, najizvjesniju podršku, ukoliko je zatraži, mogla bi mu pružiti Demokratska fronta na čijem čelu je aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić. Očevici tvrde da je Kukić bio među istaknutim gostima na prošlogodišnjoj osnivačkoj skupštini DF-a, a nerijetko se viđa u Komšićevom društvu. Dogodi li se to, prognoze su da bi najveći broj glasova Kukić mogao dobiti od bošnjačkog biračkog tijela, što bi bilo identično načinu na koji je u Predsjedništvo BiH već dvaput zasjeo Komšić. Kukić je istako i to da s Komšićem nije razgovarao o eventualnoj podršci, ali pretpostavlja da će je dobiti ukoliko mu ona bude bila potrebna.

I Raguž protiv Čovića

U spomenutoj kombinatorici ne treba izostaviti ni činjenicu da će se kao budući kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pojaviti i Martin Raguž. On to zvanično još nije potvrdio, ali njegova kanidatura je, prema tvrdnjama nekoliko izvora Novog vremena, i više nego izvjesna. Oni kažu da je HDZ BiH dobrim dijelom privatizirao HNS, gdje se u najvećoj mjeri provode njihove odluke. Zbog toga Raguž vješto izbjegava susrete s Čovićem, čekajući zgodnu priliku da ozvaniči svoju kandidaturu.

Naši sagovornici tvrde i to da malo ko vjeruje da će Čović unutar HNS-a pristati da Raguž bude kandidat. To bi bilo popuštanje koje Čoviću nije svojstveno. Pretpostavke upućuju da će prije sačekati da Raguž ozvaniči svoju kandidaturu pa da ga se proglasi izdajnikom hrvatskih interesa i rušiteljem hrvatskog nacionalnog zajedništva. Vjeruje se i to da Raguž također mudro taktizira čekajući Čovićev prvi pogrešan korak koji bi mu poslužio za ozvaničavanje kandidature, igrajući na kartu da se unutar HDZ-a BiH ne mogu postići dogovori i da je HDZ 1990 istjeran iz HNS-a.

Svjestan činjenice da bi mogao utjecati na krajnji Ragužev rezultat, ako se on kandidira, Kukić je istakao da mu neće “izlaziti na crtu” bude li jedini kandidat iz reda hrvatskog naroda. “U slučaju da kanidat HNS-a ne bude Čović a bude Raguž, što se mene tiče, moju znanstvenu karijeru pretpostavljam političkoj utakmici. Moguće su različite kombinacije. Ja u utakmicu ulazim u svim kombinacijama u kojima je na terenu Dragan Čović”, kategoričan je bio Kukić.

Čovića je moguće pobijediti

Za političke analitičare ovakva Kukićeva izjava nedvosmislena je poruka da Čović ne zaslužuje da bude kandidat za hrvatskog člana predsjedništva BiH. Politički analitičar Ibrahim Prohić kazao je za Novo vrijeme da je Kukićeva poruka veoma zanimljiva, jednako kao i Raguževa kandidatura. Obje činjenice govore da je Čovića, koji je veliki meštar politike, ipak moguće pobijediti. “Ko god da bude kandidat od ove dvojice, ali ne oba istovremeno, ima opipljive šanse. Mislim da je to autentičan interes hrvatskog naroda i države BiH, da član predsjedništva ne bude Čović, nego jedan od spomenute dvojice.

“Tačna je informacija da sam se spreman kandidirati za hrvatskog člana predsjedništva BiH, kao nezavisni kandidat ili uz podršku neke političke partije, ali samo pod pretpostavkom da Hrvatski narodni sabor odluči izaći s jednim kandidatom i da taj kandidat bude Dragan Čović, ili da HDZ BiH odluči izaći s jednim kandidatom i da to opet bude Dragan Čović".

Hipotetički, moguće je da Čović ustupi poziciju kandidata Martinu Ragužu, da bi on potom kao predsjednik i lider HDZ-a držao sve poluge koje će pripasti hrvatskom državnom biću u BiH. To je moguće i poprilično izvjesno jer dosadašnji pokušaji da se Raguž disciplinira, nisu urodili plodom. On je pokazao otpornost na stavljanje pod jednu kapu svih hrvatskih političkih stranaka. Hoće li se on upecati na taj mamac, treba vidjeti”, kaže Prohić.

Prohić smatra da je i Raguž, uz Kukića, veoma kredibilan kandidat, koji je na prošlim izborima imao veoma dobar program i uravnoteženo nastupanje. Riječ je o političaru koji pokušava da sjedini dva temeljna principa, a to su princip etničkog i princip građanskog predstavljanja. “Ukoliko se kandidiraju i Kukić i Raguž, u toj bi konstelaciji na dobitku bio Ćović. Pretpostavljam da bi isti krug birača glasao i za Raguža i za Kukića. Čović bi tu poentirao jer ima stabilno biračko tijelo.

No, saznanje za potencijalnu kandidaturu porfesora Kukića me na određeni način i raduje. Radost je u tome što je riječ o jednoj osobi koja je zaista izuzetno kompetentna za najviše državničke funkcije. Podsjećam da je on 2010. godine bio kandidat za mandatara Vijeća ministara, ali nije prošao iz poznatih razloga. Osim te kompetentnosti, on ima nesumnjivu viziju onoga što aktuelnoj politici fali. Ima afinitet, sentiment i orijentaciju na takozvani opći ili javni interes. A to je ono što etablirane politike i vodeći kvazilideri svih ovih 20 godina nemaju. Slavo Kukić kao kanidat za bilo koju poziciju u državnoj strukturi je kontrapunkt ovima koji 20 godina unazađuju, uništavaju, destruiraju državu i društvo BiH”, zaključio je Prohić.

Čović na mukama zbog kadrovskog deficita, imovine i Dodika

Upućeni u politička zbivanja unutar hrvatskog korpusa u BiH, istakli su da lider HDZ-a BiH Dragan Čović muči veliku muku sa sastavljanjem listi za izbornu kandidaturu. Oni tvrde da se Čović trenutno suočava s kadrovskim deficitom, jer je veliki broj članstva ranije “potrošen”. U nizu otežavajućih okolnosti, prati ga i dato a neispunjeno obećanje osnivanja kanala na hrvatskom jeziku, ali i mnoga druga. Ulje na vatru dosipa i česta medijska buka u vezi s njegovom navodnom imovinom – vilom, kućom na moru, hacijendom… I na druženje s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom Hercegovci također gledaju mrko.

"Drugi razlog je da vlastitim primjerom – a Čović me često oslovljava neprijateljem hrvatskog naroda – želim pokazati da Čović nema podršku kakvu on i mediji koji ga prate pokušavaju prikazati u javnosti. Pokazat ću, narodski kazano, da ga je borbom “prsa u prsa” moguće pobijediti kad je na vrhuncu moći."

Na rezultate najavljene bitke “prsa u prsa” za prvog Hrvata u BiH, jedino bi moglo utjecati provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”. No, vrlo malo je vjerovatno da će ta presuda biti izvršena do izbora; od nje su, barem nezvanično, trenutno odustali i međunarodna zajednica ali i domaći političari koji su energiju usmjerili na predizbornu kampanju.

Voda na Čovićev mlin

Situacija u kojoj bi Kukić bio kandidat i eventualno novi hrvatski član Predsjedništva mogla bi biti vjetar u leđa Čovićevim zahtjevima za prekompozicijom Federacije BiH i formiranja trećeg entiteta. Funkcija člana Predsjedništva BiH ne nosi značajnu političku moć i utjecaj na političke tokove, a ponovni izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH po principu “slučaj Komšić” bilo bi navođenje vode na Čovićev mlin o permanentnoj ugroženosti i majorizaciji Hrvata.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook