Na samom početku ove godine Bosna i Hercegovina je umjesto podrške Evropske unije za jačanje ekonomije dobila još jedan šamar, ko zna koji po redu, budući da predstavnici EU za hranu i veterinarstvo (FVO) nisu bili voljni odobriti početak izvoza mlijeka iz BiH na tržište evropske zajednice, što za domaću ekonomiju može biti pogubno, pišu Poslovne novine.

Podsjećaju da je tim FVO boravio u BiH krajem januara, ali posjeta nije rezultirala odobrenjem za izvoz kako su to očekivali zvaničnici državne i entitetskih vlada, udruženja poljoprivrednika i svi učesnici u lancu proizvodnje mlijeka.

Ispraćajući goste, domaćini su najavili da će oni u BiH ponovo doći u septembru, te da je moguće da će tada staviti svoje potpise na željno iščekivanu odluku.

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH, po procjenama, iznosi oko 90 miliona KM na godišnjem nivou, a blizu 20.000 farmera u BiH, kao i prerađivači mlijeka, zavise od stranog tržišta.

Tomaž Žnidarič, generalni direktor kompanije Lactalis BH u čijem je vlasništvu supermoderna i visokoproduktivna mljekara u Gradačcu, izjavio je za Poslovne novine da odluka FVO komisije kojom se i dalje BiH onemogućava izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU nije bila neočekivana.

Kazao je da, ipak, vjeruje kako će BiH institucije do kraja godine postaviti mljekarski sistem po standardima EU i kako će sljedeća odluka komisije biti pozitivna.

Naglasio je i da mljekarska industrija BiH ima vrijedne brandove i proizvode koji mogu konkurirati na EU tržištu.

- Kao dio najveće svjetske mljekarske grupacije imali smo mogućnost svoje poslovanje unaprijedi pripremti za nove uvjete poslovanja ulaskom Hrvatske u EU. Tako smo optimizirali industrijske aktivnosti, a izvoz orijentirali na zemlje regije: Srbiju, Makedoniju, Albaniju, Crnu Goru i Kosovo, u koje plasiramo gotovo 50 posto svoje proizvodnje iz mljekare u Gradačcu - rekao je Žnidarič.

Senad Fejzić, vlasnik mljekare Sarajmilk iz Maglaja, za sada nema ambicija da bude izvoznik mlijeka, ali je, kako kaže, s interesovanjem pratio pojedinosti u vezi s izdavanjem spomenute dozvole za bh. izvoznike.

Nadao se, kaže, da će BiH konačno riješiti sve probleme u vezi organizacije veterinarske kontrole, jer je to garancija da su sve stvari u vezi tog biznisa dovedene na nivo kakav se traži u Evropi.

Profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović spada među one kojima je problematika poljoprivredne proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene posebno bliska, s obzirom na njeno iskustvo kao državne ministrice vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Ovom prilikom podsjetila je da je Bosna i Hercegovina 2001., uz podršku Evropske unije, pokrenula aktivnosti na označavanju životinja po standardima i direktivama EU, što je samo jedan od postupaka na putu za dobivanje dozvole za izvoz mlijeka.

Drugi važan uslov su certificirane laboratorije za kontrolu, a treći je aspekt sigurnosti.

- To podrazumijeva da ne smije biti nelegalne trgovine životinjama, upotrebe nedozvoljenih aditiva, itd. Riječ je, zapravo, o biznisu u kojem mora biti eliminisana svaka vrsta rizika. Taj rizik mora biti isključen i kod plasmana - istakla je Hadžiahmetović, uz napomenu da se svaki eksces kažnjava eliminisanjem s tržišta na duži rok.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, tvrdi da su proizvođači i prerađivači potpuno spremni za prihvatanje svih zahtjeva i uvjeren je da je mlijeko iz BiH dovoljno kvalitetno za evropsko tržište.

On je izjavio da je posjetio farme u svim državama EU i uvjerio se da je većina objekata u puno lošijem stanju nego farme u BiH, pišu Poslovne novine.

(Fena/md)