Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. mart, obilježava se na dan kada su 1992. godine Bosanci i Hercegovci izašli na referendum i glasali za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu. Referendum je proveden u istorijski prelomnom vremenu, tvrdi profesor i ratni član Predsjedništva RBiH Mirko Pejanović. Bosna i Hercegovina je bila jedna od republika jugoslovenske socijalističke federacije koja je izgubila skoro godinu dana, cijelu 1991, kako bi izgradila svoje opredjeljenje u odnosu na disoluciju Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i opredijelila se za dalji razvoj svoje državnosti.

"Nakon više rasprava, u parlamentu BiH donijeta je odluka o raspisivanju referenduma građana sa ciljem njihovog izjašnjavanja da li su za to da se BiH u budućnosti razvija kao suverena, nezavisna i samostalna država, sa međunarodnim granicama i međunarodnim pravnim subjektivitetom", prisjetio se u intervjuu za Anadolu Agency (AA) dr. Miro Pejanović, koji je i profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Referendum su podržali građani izlaskom u procentu od 64 posto od ukupno upisanih u birački spisak, od čega je pozitivno na referendumsko pitanje odgovorilo 99 posto. To je bio, dodao je Pejanović, demokratski izbor građana o tome kakav će državno-pravni status imati njihova država BiH. A, onda je uslijedio rat u BiH, koji je imao i međunarodni karakter.

"Ali, ono kroz šta mi prolazimo kao postratna i postsocijalistička zemlja je naišlo na mnogo teškoća, a jedna od njih je privredni razvoj. Mnogi kažu da je obnova međunacionalnog povjerenja i međuetničkih odnosa išla uzlaznim tokom, ali razvoj privrede i zapošljavanje ljudi u privatiziranim firmama i omladine koja završava obrazovanje, ide veoma teško. Postavlja se pitanje, da li je to ono za šta su se ljudi, koji su bili velike patriote ove zemlje, borili, dali živote. To je nešto pred čim trebamo dobro otvoriti oči", istakao je Pejanović.

Ratne posljedice i nefunkcionalan sistem

Teško je porediti da li danas među građanima BiH postoji jednaka volja kao prije 22 godine, kada su podržali referendumsko pitanje, kazao je Pejanović. Međutim, dodao je kako ispitivanja javnog mnijenja posljednjih godina pokazuju da 80 posto građana BiH želi da njihova zemlja postane članica Evropske unije.

"To je zapravo izraz onoga za šta su oni glasali 1992. godine. Da BiH bude jedna od evropskih, modernih, demokratskih država. Drugo je pitanje kad ćemo mi to postići. Mi imamo ratne posljedice, veoma nefunkcionalan politički sistem, te vrlo birokratiziranu i neefikasnu političku elitu. Oni su se usudili čak i da uzurpiraju moć Parlamenta i da odlučuju u okviru šest, sedam lidera stranaka", pojasnio je Pejanović.

Uzroci stagnacije i sporog razvoja BiH su, dodao je Pejanović, posljedice rata, provedena privatizacija te nepostojanje efikasnog političkiog ustroja po Ustavu niti efikasnog stranačkog sistema.

"Do 2008, visoki predstavnik u BiH je sve konflikte i sve blokade rješavao svojim odlukama po osnovu Bonskih ovlaštenja. Kako toga više nema, onda se za jedno po jedno pitanje koje dolazi na dnevni red u Parlamentu BiH nije našlo rješenje, pa nije se ni odlučivalo, ponešto se našlo u odlučivanju u skupini lidera... To je dovelo Parlament na marginu i to je veoma važan uzrok. Međunarodna zajednica i EU, od 2008, kada smo dobili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji nije još ratifikovan, nemaju strategiju za nove uslove i ne vrše dovoljno pritiska, uticaja i angažovanja da se ubrza razvoj BiH kao evropske države", naglasio je Pejanović.

Međunarodna pomoć i dalje potrebna

Bosna i Hercegovina je država koja se gradi uz pomoć institucija međunarodne zajednice po osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, istakao je Pejanović, dodavši kako je "sasvim drugo pitanje da li država ima puni kapacitet nezavisnosti". Pomoć je bila nužna, vremenom se mijenjala, i treba da ostane i dalje, poručio je.

"Ono što je omogućilo da se zaustavi rat i da BiH ima puni međunarodno-pravni subjektivitet jeste to da je volja vodećih svjetskih sila to omogućila, kroz Dejtonski sporazum. Oko BiH se, sa njenim razvojem, stvorila i jedna geopolitika. To je ta geopolitička moć koja može da pomogne BiH da izgradi svoje institucije i oblikuje ustavne promjene. Ali one će biti moguće samo u okviru procesa integracije u EU i u okviru ispunjavanja uslova koji slijede kroz pristupne pregovore", rekao je Pejanović.

I sami građani jednog dana će se upitati zašto bi finansirali 14 vlada, 14 predsjednika vlada, više stotina ministarstava. Građani će sami jednog dana iskoristiti svoje glasačke mogućnosti da ne biraju samo onog ko je iz njihovog naroda, nego najuspješnije ljude koji će im ponuditi promjene i razvoj.

"Građani su prije 22 godine dobili državu i to je najviše što je mogao dati jedan referendum. To je jedan istorijski momenat, vrlo važan. A kad će postati punopravna članica Evropske unije, razvijena zemlja, evropska demokratska zemlja, to je istorijski proces. Usporili smo ga, ali ćemo ga vjerovatno i ubrzati i stići ćemo i do toga. Poluge za to su i dalje u ulozi međunarodne zajednice, u izboru vlasti koje bi vodile računa o interesu 80 posto građana za integracije u EU", zaključio je Pejanović.

(Anadolija)