Povjerenik za proširenje Evropske unije (EU) Stefan Fule u petak bi u Sarajevu trebao obaviti novi krug razgovora s liderima najvećih stranaka u Bosni i Hercegovini, a u cilju nalaženja konačnog rješenja za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ''Sejdić-Finci'' protiv Bosne i Hercegovine, javlja dopisnik Anadolu Agency (AA).

Ovaj sastanak održava se pred zajedničku sjednicu Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zakazanu za 21. januar na kojoj bi trebalo da budu razmotreni prijedlozi amandmana na Ustav BiH u vezi s provođenjem odluke  u slučaju ''Sejdić-Finci'', a koje su u parlamentarnu proceduru još 2012. godine uputili članovi Parlamentarne skupštine BiH.

Podsjećamo, amandmane kojima se otklanja diskriminacija u izboru delegata Doma naroda i članova Predsjedništva BiH krajem avgusta 2012. godine dostavili su poslanici i delegati Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatske demokratske zajednice 1990, poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Živković i delegat iz Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Tadić, te poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Amir Sarajlić i delegati ove stranke u Domu naroda.

Iako su politički predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) prije više od dvije godine utvrdili zajednički stav oko načina provedbe presude u slučaju ''Sejdić-Finci'', a što je verifikovala i Narodna skupština RS nakon raskida koalicije o zajedničkom djelovanju na državnom nivou između SDS-a i SNSD-a, jedino što je izvjesno da konsenzus sada postoji samo oko načina izbora članova Predsjedništva BiH.

RS zastupa tezu da se izbor člana Predsjedništva iz ovog bh. entiteta treba vršiti na direktnim izborima, te da će se diskriminacija građana iz reda ostalih otkloniti brisanjem odrednice da kandidat može biti samo iz „srpskog naroda“.

Što se tiče izbora delegata za Dom naroda, SDS više ne zastupa stav predstavnika  SNSD-a koji tvrde da u odluci Suda u Strazburu ne piše da u Ustavu BiH treba da se navede da Ostali moraju obavezno da budu izabrani, jer je intencija te odluke da se ne favorizuje nijedna etnička grupa.

 „Zato se i tražilo da se skidaju etnički predznaci za bilo kakve vrste izbora", naveo je lider SNSD-a Milorad Dodik, te pojasnio da je RS tražila da se omogući da predstavnici manjina imaju pravo da budu kandidovani, a da li će biti izabrani nije moguće garantovati.

"Ne može se ni Ustav u tom pogledu promijeniti i nametnuti obavezan izbor Ostalih kao kategorije iznad svega", naglasio je Dodik.

Ništa manje sporenje na relaciji SNSD-SDS nije ni oko pitanja ko treba donijeti konačnu odluku oko načina provedbe presude u slučaju ''Sejdić-Finci'', odnosno promjene Ustava BiH.

Mladen Bosić, predsjednik SDS-a poručio je „promjene Ustava BiH iz uskostranačkih razgovora treba vratiti u institucije, dakle, Parlament BiH.

Na drugoj strani Dodik se protivi takvoj mogućnosti.

Prema njegovom tumačenju Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno Ustava BiH, kao jednog od njegovih aneksa za promjene Ustava nadležni su isključivo parlamenti entiteta.

„Narodna skupština RS i Parlament Federacije BiH trebaju usvojiti promjene Ustava BiH, koje trebaju potom potpisati predstavnici oba entiteta, a Parlamentarna skupština BiH to samo formalno potvrditi“,  Dodikova je verzija načina promjena Ustava BiH .

U vezi s dilemom ko je nadležan za provedbu presude u slučaju ''Sejdić-Finci'', kada je u pitanju RS zanimljivo je i oglašavanje jednog od najbližih koalicionih partnera SNSD-a, predsjednika DNS-a Marka Pavića.

Naime, Pavić  je prije dva dana izjavio „da je pogrešno što su stranački lideri prihvatili da oni vode razgovore o provođenju odluke u slučaju ''Sejdić-Finci'' umjesto da budu vođeni u institucijama“.

"EU nas tjera da poštujemo institucije i zakone, a s liderima se dogovaraju vaninstitucionalno", ocijenio je Pavić.

Imaju li se u vidu navedeno razilaženje SDS-a i SNSD-a oko ovog pitanja, ali i insistiranje hrvatskih stranaka, prije svega HDZ BiH, da se kroz provedbu presude u slučaju ''Sejdić-Finci'', kako navode, ukloni diskriminacija hrvatskog naroda pri izboru članova Predsjedništva BiH, malo je vjerovatno da će na sastanku evropskog povjerenika za proširenje i bh. političara doći do konačnog dogovora, ali i da će u Parlamentu BiH za promjenu Ustava biti osigurana neophodna dvotrećinska većina glasova.

(Anadolija/av)